Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.
"Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni", objavila je Komisija u priopćenju.
Komisija dodaje da će Hrvatska "trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni".
"Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora", dodaje se u priopćenju.
Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
"Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena", rekao je, prema priopćenju, Juncker.
Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.
"Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti - sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite", rekao je Avramopoulos.
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska. Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.
Avramopoulos rekao da Komisija ne daje "olako" ocjene o spremnosti za Schengen
Europska komisija, koja je u utorak potvrdila da Hrvaska ispunjava tehničke uvjete za ulazak u schengenski prostor, ne daje svoje ocjene "olako", nego to čini "pošteno i temeljito", rekao je na konferenciji za novinare povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos.
"Kada je riječ o pridruživanju Schengenu, mi to ne uzimamo olako,
nego pristupamo tom poslu pošteno i temeljito. Danas priznajemo i
čestitamo Hrvatskoj na poslu koji je napravila", rekao je
Avrampoulos, na konferenciji za novinare u Strasbourgu gdje je
Komisija u utorak ocijenila da je Hrvatska spremna za ulazak u
Schengen.
Komisija je objavila dokument pod nazivom "Komunikacija Komisije
Europskom parlamentu i Vijeću o verifikaciji pune provedbe
schengenske stečevine od strane Hrvatske".
U tom dokumentu analizirane su evaluacije provedene između lipnja 2016. i svibnja 2019., u kojima je ispitano kako Hrvatska primjenjuje schengenska pravila i standarde u nizu područja. Komisija je već ranije bila pozitivno ocijenila i potvrdila potpunu primjenu schengenskih pravila u područjima zaštite podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike, politike vraćanja, schengenskog informacijskog sustava (SIS), vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, a u današnjoj se komunikaciji potvrđuje i da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje uvjeta za primjenu schengenskih pravila u području upravljanja vanjskim granicama. Hrvatska će trebati nastaviti s radom kako bi osigurala dosljednu primjenu svih tekućih mjera u tom području.
U prvom izvješću o upravljanju vanjskim granicama u svibnju 2016.
Komisija je ustanovila nedostatke u nadzoru kopnene granice, te
nedostatak osoblja za provedbu graničnih kontrola te glede
infrastrukture u zračnim lukama i tada je zaključeno da Hrvatska
u tom trenutku nije ispunjavala schengenske standarde.
Stručnjaci Komisije ponovno su posjetili granične prijelaze
na kopnu i u zračnim lukama u studenom i prosincu 2017. Tada je
zaključeno da su infrastukturni nedostatci u zračnim lukama
uklonjeni, ali su i dalje postojali nedostatci na kopnenoj
granici.
Ustanovljeno je da nema dovoljno stalnog osoblja za kontrolu na kopnenim granicama te da sustav tehničkog nadzora granice s Bosnom i Hercegovinom nije uspostavljen. Također je utvrđeno da postoji veliki broj prijeza za lokalni promet, nekoliko prekograničnih puteva nije bilo zatvoreno te je nedostajalo pasa tragača za nadzor granice.
Uslijedila su daljnja poboljšanja i nakon nekoliko posjeta stručnjaka tijekom ove godine, Komisija je ocijenila da je Hrvatka poduzela mjera kako bi osigurala potrebne uvjete za provedbu schengenske stečevine u području upravljanja vanjskim granicama te zaključila da Hrvatska "treba nastaviti provoditi sve tekuće mjere, posebno kad je riječ o upravljanju vanjskim granicama, kako bi se osiguralo daljnje ispunjavanje tih uvjeta".
Kako bi ispunila zahtjeve i ispravila nedostatke koje je
uočila Komisija, Hrvatska će, između ostaloga, imati 6339 postoja
za graničnu kontrolu, 6300 graničnih policajca.
Povjerenik Avramopoulos je rekao da će Hrvatska trebati zadržati
visoku razinu nadzora vanjskih granica, posebice prema BiH.
Na pitanje znači li to da još uvijek postoje nedostatci na granici s BiH, Avramopoulos je rekao: "Naša je ocjena rezultat duge evaluacije i suradnje i mogu vam reći da su hrvatske vlasti vrlo odgovorne po ovom pitanju. One znaju da će kada postanu članica Schengena imati prava i velike obveze, a jedna od tih obveza je bolji nadzor naših zajedničkih, europskih vanjskih granica. Dakle, mi priznajemo da će Hrvatska raditi konzistetno na provedbi tekućih mjera, posebice u području upravljanja granicama":
Na novinarsko pitanje kako je na kolegiju povjerenika dočekan
slovenski stav da sadašnja Komisija na kraju svoga mandata ne bi
trebala davati ocjenu o tehničkoj spremnosti, Avramopoulos je
rekao da su tehnički kriteriji isti za sve zemlje.
"Razumijem da postoji zabrinutost, ali naša današnja poruka o
ocjeni je vrlo jasna i utemeljena na vrlo dugom i vrlo
objektivnom procesu nadzora i procjene", rekao je Avramopoulos,
potvrdivši da je unutar Komisije bilo različitih stajališta o tom
pitanju.
"Da, bilo je različitih stajališta, ali ja sam sretan što
pripadam kolegiju u kojem svi možemo imati svoje mišljenja.
Međutim, najvažniji je rezultat ove rasprave, a ona je onakva
kako sam ranije rekao", dodao je povjerenik.
Na pitanje slovenske novinarke kako gleda na mogućnost proširenja schengenskog prostora u svjetlu nedavne odluke Europskog vijeća da ne odobri pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Avramopoulos je rekao da se to "ne može predvidjeti".
Istaknuo je da se ocjena Komisije ne odnosi na hrvatsko-slovensku granicu jer će to biti unutarnja granica unutar schengenskog prostora kada Hrvatska uđe.
"Razumijem da biste htjeli imati naše gledište o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu. Dakle, o arbitražnoj presudi naša je pozicija vrlo jasna i dobro poznata - nemamo komentara o pravnom postupku koji je u tijeku između dvije zemlje. Ovo je jasno bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije koje se ne odnosi na primjenu schengenskih pravila od strane Hrvatske", rekao je Avramopoulos.
