Iako još od sredine prošle godine Hrvati sve više ulažu u devize, kako govori, Hrvatska narodna banka (HNB), potražnja je ove godine dodatno porasla. Razlog leži, kažu za Novi list, u skorom prelasku na euro, ali i zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Naveli su kako su od početka godine do 23. veljače banke fizičkim osobama prosječno dnevno prodavale 12,4 milijuna eura, a od 24. veljače do 18. ožujka 20,9 milijuna eura. Porasli su, tvrde i iznosi otkupljenih deviza od građana, i to s 20,6 milijuna eura, na 26,3 milijuna eura.
Sve je to dakako utjecalo na vrijednost kune koja od početka rata u Ukrajini slabi prema euru pa je HNB drugi put u ovom mjesecu, na deviznom tržištu prodala devize, odnosno povukla kune iz opticaja. Kuna trenutno iznosi 7,57 kuna za euro.
Zaključuju dalje i kako je uobičajeniji scenarij da građani prodaju devize, a ne kupuju, čak i u vrijeme turističke sezone pa je ovaj fenomen iznenadio i bankarski sustav. Inače, banke su, promatrano na mjesečnim podacima, posljednji put fizičkim osobama prodale više deviza nego što su od njih otkupile još u veljači 2009. godine.
Traži se gotovina
Naposljetku, neposredno po izbijanju rata banke su zabilježile i pojačanu potražnju za gotovinom. OTP banka kaže da je pritisak na isplatu gotovine trajao desetak dana, a svjedoci smo i prodaje Sberbanke HNB-u prije čega su građani vršili izniman pritisak na ovu banku pa je bila prisiljena uvesti dvodnevni moratorij.
Naposljetku, Erste banka sada tvrdi i kako, nakon povećane potražnje za deviznim sredstvima bilježe povratak na uobičajene trendove, a informaciju je potvrdila i Hrvatska udruga banaka (HUB).