Istraživanje koje je u 34 europske zemlje napravila Europska banka za obnovu i razvoj, pokazalo je da je čak 70 posto hrvatskih kućanstava osjetilo krizu u većoj ili manjoj mjeri, dok 30 posto smatra da su ostali na istome, piše Novi list.

Osim što su srezala izdatke za osnovne namirnice, hrvatska kućanstva prepolovila su potrošnju tzv. luksuznih proizvoda, a izdatke za alkohol i pušenje smanjila su za 28 posto, više od prosjeka kućanstava u 29 tranzicijskih zemalja.

Krizu je istočna Europa osjetila jače nego zapadna. Hrvati su ipak prošli bolje od Bugarske, Rumunjske, Srbije ili Makedonije, ali im je teže nego građanima nekih tranzicijskih zemalja srednje Europe.

Hrvati ipak uredni platiše

Od početka krize građani Europe smanjuju podršku demokraciji i tržištuHrvati su i malo bolji platiše od prosjeka tranzicijskih zemalja u kojima je 18 posto kućanstva odgodilo plaćanje različitih dobara. U Hrvatskoj je plaćanja odgodilo njih 10 posto, a u zapadnoj Europi oko sedam posto.

"Također, od početka krize građani Europe smanjuju podršku demokraciji i tržištu", uočio je Peter Sanfey, EBRD-ov pomoćnik direktora za strategiju i politiku zemalja.

U novim članicama EU udio stanovnika koji podupire demokraciju i tržište pao je sa 58 na 48 posto. Podrška tim idejama je i u Hrvatskoj na 48 posto .