Priča o lošem uvoznom krumpiru je gotovo identična priči s najtraženijom robom ovog tjedna - jajima. Iako je to - kao i krumpir - jedna od rijetkih namirnica koje proizvodimo dovoljno - svejedno uvozimo jeftiniju robu sumnjive kvalitete.
Proizvedemo 800 milijuna vrlo kvalitetnih jaja ali na to još
uvezemo 100 milijuna sumnjive kvalitete. A kako će se u
Hrvatskoj u idućim danima pojesti čak 30 milijuna
jaja - bolje vam je da znate što kupujete. Obišli smo
domaće proizvođače koji koke uzgajaju na tri načina: iz
podnog uzgoja, slobodnog uzgoja i kaveznog uzgoja.
Otkrili smo da su slobodne koke možda stvarno sretne koke, ali da
svoju sreću tri puta skuplje naplaćuju nego ostale koke.
Ovo su Lohmann Brown kokoši nesilice - koje zovu
i strojevi za jaja, jer nesu daleko više nego druge koke.
Slobodno se kreću po peradarnici smještenoj na jednoj od
najmodernijih hrvatskih farmi nedaleko od Ludbrega.
"U društvu sam 24 tisuće koka koje dnevno snesu oko 22 tisuće
jaja. Iako su sve iste pasmine, nije svaka koka ista. Dakle, na
ovom najvišem nivou stanuju one koje su glavne u društvu. Ova u
mojoj ruci ove oko mene zapravo su alfa koke", objašnjava naša
reporterka.
Cijeli dan pomno im je isplaniran. "One preko dana borave na podu gdje se perušaju ili idu do hrane, vode, jaja nose u gnijezda, noću spavaju i idu gore spavati visoko na šipkama", priča nam Dražen Čurilo, vlasnik farme kokoši.
Jaja koja nesu skupljanju se automatskim pokretnim trakama i odlaze do parkirnog centra.
Idu na daljnu provjeru, vaganje i kodiranje. "Radi se o kontroliranoj proizvodnji. Mi u svakom tenutku na mobitelu znamo kakvo je stanje u preradarniku" kazala nam je Ivana Čurilo, vlasnica farme kokoši.
Upravo je kontrolirana proizvodnja najveća prednost podnog
uzgoja, kažu vlasnici farme.
Koja je razlika između ovih jaja i onih iz ekološkog, slobodnog i
kaveskog uzgoja?
"Pa naglasak je prije svega na doborobiti životinja koja su kod
nas slobodne za razliku od kaveznog. Slobodni je opet drugačiji
od našeg nesilice idu van preradarnika to je dobro što se tice
zivotinja ali nemate kontroliranu proizvodnju", objašnjava nam
Ivana Čurilo, vlasnica farme kokoši
U Hrvatskoj se jaja proizvode na 154 farme: većina i dalje ima kavezni uzgoj - koke se nalaze u malom i skučenom prostoru i ne lete - takvih je farmi 65, na 45 koke žive slobodno, na 42 je uzgoj stajski odnosno podni, a na samo dvije ekološki.
Posjetili smo jednu od dvije farme u Hrvatskoj koje se bave ekološkim uzgojem koka. Ondje slobodno šeće, kvoca i čeprka njih 300-tinjak. Sve su iz vlastitog uzgoja.
Po principu jaje-pilić-koka-jaje. Ovdje vladaju koke i kokoti svih boja, ali različitih autohtonih pasmina. Primjerice: posavske, kukmaste, golovrate, gaćaste, kumaste i hrvatice.
Osim što se slobodno šeće po farmi i uživa tretman kućnih ljubimaca koka s ove farme fino se i hrani.
"Ona živi u izvanrednim uvjetima. Hrani se vrhunskom hranom ekološkom bez aditiva i pesticida. Živi svoj život na zelenoj livadi jedne crve, kukce. Što je zapravo kokošima osnovna hrana", rekao nam je Zoran Vunduk, vlasnik farme.
Cijena ovakvih jaja je oko 3 i pol kune. "Jaja su svježa jer dolaze s farme na stol. Zapravo razlika je samo u okusu jaja, kad ljudi probaju neće više otići na neku drugu varijantu", objašnjava Vunduk.
Hrvatska je lani proizvela 800 milijuna jaja, uvezla 100 milijuna. Za tim nema nikakve potrebe - kažu proizvođači: ekološka slobodna, podna ili kavezna - hrvatska su jaja najbolja.
