Hrvati antibiotike uzimaju 'za svaki slučaj' - i kad treba i kad ne treba. Stručnjaci upozoravaju: To nisu bomboni, možete ugroziti zdravlje

Svjetski je tjedan svjesnosti o antibioticima, pa liječnici ponavljaju ono što mnogi očito ne shvaćaju: antibiotici nisu bomboni. Ladice s antibioticima brže se prazne nego pune. Pacijenti ih uzimaju 'za svaki slučaj' - i kad treba, i kad ne treba. "Vrlo često imamo upite da bi pacijenti to željeli kupiti bez recepta. Na sreću, odgovornost kod nas je na visokoj razini u tom dijelu i gotovo je nemoguće u Hrvatskoj dobiti antibiotik bez recepta", kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Virusne infekcije, kao što je prehlada, gripa ili COVID, ne liječe se antibioticima, no liječnici su često popuštali pod pritiskom pacijenata, tako se, primjerice proljetos povećala potrošnja Sumameda. "Kod onih pacijenata kod kojih je liječnik ocijenio da bi se ta virusna bolest mogla zakomplicirati i sa nekom bakterijskom infekcijom na plućima", kaže Maja Jakševac, izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva.

U sklopu kampanje "Antibiotici nisu bomboni" na Cvjetnom su trgu osvanule edukativne instalacije u obliku vizualiziranih bakterija, koje u svijetu godišnje odnesu gotovo 33 tisuće života. "Svaki je stanovnik Hrvatske u jednoj godini popio jednu turu, recimo dana dana antibiotika, a to jednostavno ne odgovara pojavnosti teških tjelesnih infekcija", kaže ArjanaTambić Andrašević, mikrobiolog u Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Mnogi pri tom zaboravljaju da njihovim prečestim uzimanjem stvaramo opasne bakterije, još otpornije na lijekove.

"Često se zna desiti da prestanu simptomi, nema temperature nakon par dana korištenja antibiotika prestanu piti samoincijativno antibiotike, a onda po pojavi simptoma bez konzultacije s liječnikom samoinicijativno počinju piti antibiotike", kaže Sven Pal, Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike. Zato oprezno s lijekovima jer pretjerivanje može značajno ugroziti zdravlje.