Nema odmora, dok traju prijave za obnovu. Stanari šest tisuća zgrada oštećenih zagrebačkim potresom moraju skupiti hrpu dokumenata. Iako je novogradnja, zgrada u Jazbini je ostala bez stubišta pa su stanari bježali kroz prozore. Čeka je potpuna obnova, a za nju će je prijaviti njezin upravitelj.
Za zgradu od osam stanova, potrebno je osam dokumenata.
"Dokumentacija sadrži zahtjev za subvenciju prema ministarstvu. Međuvlasnički ugovor, ugovor o upravljanju, odluka suvlasnika da žele subvenciju, izvadak iz zemljišnih knjiga (dokaz o vlasništvu), dokaz da je građevina legalna, dokaza da je zgrada oštećena u potresu i eventualno ako postoje stanari koji će dobiti stopostotnu obnovu", kazao je Dražen Pomper, upravitelj zgrada.
Upravitelju je trebalo tjedan dana da prikupi potrebnu dokumentaciju. Prva točka su obrasci. Postoji ih devet. Od toga šest ako se traži konstrukcijska obnova, a tri su za novčanu pomoć. U našem slučaju to je Obrazac 2 - Zahtjev za obnovu postojeće višestambene zgrade.
"Ne treba 90 dokumenata, državi je potrebno dokazati neke stvari. Na primjer da bi dokazali da je zgrada legalna država je ponudila 13 dokumenta kako je to moguće. Ne moramo ponuditi svih 13 nego jedan od njih. To je kod nas ovaj dokument kojim dokazujem da zgrada ima uporabnu i građevinsku dozvolu", pojasnio je Pomper.
I tu ljudi najviše griješe. Primjerice, da ste vlasnik trebate dokazati samo jednim dokumentom. Zvuči jednostavno kada objašnjava upravitelj 250 zgrada od kojih će desetak morati prijaviti za obnovu, ali stanarima zgrada ili obiteljskih kuća koji sami prijavljuju obnovu to je dosta komplicirano. S papirologijom se već mjesecima muči gospođa Jadranka.
"Ali sam zapela kod jednog dokumenta, gdje se traži izvadak iz zemljišne knjige gdje imate od sedam do osam pod točaka. Ja za sada trebam dva obrasca a želim reći da to sve košta, do sada 11.000 kuna, neka ljudi to znaju", kazala je predstavnica stanara Jadranka Kerin.
Koliko je teško shvatio je i grad Zagreb, pa građanima nude
stručnu pomoć
za prikupljanje dokumenata i ispunjavanje obrazaca. Njihovih 14
stručnjaka pomaže na sedam lokacija.
"Mi građanima omogućujemo da lakše shvate što treba i da im mi izvadimo sami dokumentaciju koju mi kao grad možemo izvaditi, kao što su izvadci iz Matice rođenih, vjenčanja, registra partnerstva, u slučaju da je uništena građevna dozvola ili izgubljena napraviti kopiju", izjavila je Tatjana Operta, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo.
Gospođa iz Zagreba a još nije ni počela s prikupljanjem dokumentacijom, ali već je u mukama.
"S obzirom na to da je naša zgrada dobila žutu naljepnicu. Prijavili smo to i tražili pomoć, ali nikad nitko nije došao", kazala je gospođa.
Dokumentacija, dokumentacija, dokumentacija. Nikad joj kraja, a država se pobrinula da zakomplicira gdje god je mogla.
"Znači ovo država ima u svojim sustavima, zašto to stanari moraju skupljati", pita se Pomper.
Dakle, od naših osam dokumenata najmanje tri država već ima. Ali za njih očito vrijedi pravilo 'dvaput je dvaput'.
