Slavonsko-baranjski proizvođači suhomesnatih proizvoda, u usporedbi s proizvođačima nekih drugih proizvoda, pandemiju koronavirusa samo su djelomično osjetili. 

"Nije se izlazilo i kupovalo, a smanjena je bila i kupovna moć", objašnjava Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina i direktor beljske Baranjke, jednog od najvećih hrvatskih proizvođača kulena za Glas Slavonije.

Ali pad proljetne prodaje djelomično je kompenziran tijekom ljeta i jeseni prošle godine. Oni manji, bar tako tvrde, uspjeli su prodati zalihe, a bez obzira na pandemiju proizvodnju nisu smanjili. 

"Ne mogu reći da je pandemija zaustavila prodaju. Potražnja je sve veća i veća, pa sam na zalihama ostavio samo određenu količinu kako bih zadovoljio potrebe višegodišnjih kupaca", kaže belomanastirski kulenar Slobodan Stanković, vlasnik istoimenog OPG-a, naglašavajući kako sve više razmišlja o prodaji u manjim pakiranjima (100 ili 200 grama).

Tvrdi kako prodaja kulena nema konkurencije i kako ne poznaje granice, pa su kuleni završili ne samo u cijeloj Hrvatskoj nego i u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji… Kulena, dakle, manjkati neće, ali je upitno hoće li zadržati sadašnju cijenu, koja je 200-tinjak kuna po kilogramu. "Čvrsto stojim pri tome da već iduću turu prodajem po 250 kuna", kaže Stanković, a podržava ga i Milorad Stojković, vlasnik jagodnjačkog OPG-a Stojkovi. "Kilogram mog kulena već je godinama 200 kuna. No držim da bi realna cijena trebala biti između 250 i 300 kuna", priča Stojković. Odluku obrazlaže pouzdanim informacijama da će ovih dana poskupjeti stočna hrana i to, navodno, za 35 posto. Tvrdi kako je kukuruz već poskupio, pa za 100 kilograma mora izdvojiti 200 kuna.