U posljednje vrijeme, Europa bilježi trend jačanja desnih stranaka, a lavinu reakcija nedavno je izazvala pobjeda krajnje desne njemačke stranke AFD na lokalnim izborima. Prije toga, nadugo i naširoko pisalo se i o pobjedi talijanske premijerke Meloni, a nedavno je do promjena došlo i u Finskoj, gdje je također pobijedila stranka desnice.
Zapravo, kada pogledate na kartu Europe, vidjet ćete da stranke koje svrstavamo u desni politički spektar trenutno prevladavaju u Europi. Što taj trend znači za Hrvatsku i može li na valu desnih pobjeda do novog mandata, trećeg po redu, doći i Andrej Plenković iduće godine na parlamentarnim izborima?
Trend povezan s različitim elementima
Politički analitičar Žarko Puhovski u razgovoru za Net.hr ističe kako je to sigurno novi trend koji ima veze s različitim elementima. "Od toga da je ljudima prekipjelo globalističko presizanje u svakidašnji život, uključujući i privatni, do intervencija koje su u međunarodnim odnosima nastale nakon Trumpovih eskapada kada je odbio priznati rezultate izbora i mobilizirao čitav niz jednog primitivističkog potencijala koji je postojao, a koji se skupljao posebno oko pitanja vezanih uz covid. I treće, zbog toga što još uvijek postoji vezanost jedne široke propagande u Zapadnoj Europi koja Rusiju i dalje interpretirao kao komunističku opasnost, što je besmislica jer u Rusiji ima manje komunizma nego u većem dijelu Europske Unije danas, ali to je ljudima ostalo u glavi“, pojašnjava nam ovaj analitičar.
POGLEDAJTE VIDEO: Pusić o najdesnijoj vladi od Mussolinija: 'Meni se to čini strašno. Ekstremna desnica su, da prostite, fašisti'
Ta opasnost povezuje se s ugrozom nacionalne suverenosti i tu su se u najtežoj situaciji našli desničari, smatra Puhovski, jer su oni do prije godinu i pol dana rukama i nogama podržavali Putina "kao čvrstog dečka“.
"To su morali na brzinu okrenuti, to im je slaba točka, ali su se onda povezali uz taj val rasta, pažnje na obranu suverenosti, na enormno jačanje vojno-industrijskih kompleksa u svim državama, vojno-industrijske proizvodnje, povećanje udjela sredstava za obranu u državnim budžetima i tako dalje. Svaka militarizacija pomaže desnici i to je u osnovi taj nekakav tronožac na kojem se ta nova desna intervencija, odnosno ojačana intervencija bazira", rekao nam je.
Što se Hrvatske tiče, ona je tu u specifičnoj situaciji zato što je radikalna desnica kod nas nacional-primitivistički orijentirana, govori. "Oni naprosto nisu u stanju informiranije pratiti zbivanja u svijetu i to ih ne zanima. Drugo, zato što se desni val kod nas raspada na dva kraka – jedan pomaže HDZ-u koji još uvijek ima taj imidž desne stranke iako je otišao dijelom prema centru, a drugi na ove manje desne stranke kao Suverenisti ili Domovinski pokret. Međutim ponavljam, ove radikalne desne stranke kod nas su autistične naspram inozemstva“, pojašnjava Puhovski.
Meloni spretnija od Berlusconija
Na pitanje o spomenutoj talijanskoj premijerki, čija je pobjeda zgrozila dio Europe, Puhovski kaže da se Meloni pokazala izrazito spretnom političarkom.
"Ona je imala čistu neofašističku političku pozadinu s kojom je napredovala, ali je se uspjela osloboditi, uspjela ju je recimo to tako zamrznuti u ovom trenutku i nije iskakala iz mainstreama Europske unije više nego što bi to radio neki umjereni centrist, pa možda čak i umjereni ljevičar kao premijer ili premijerka Italije", pojašnjava.
"S jedne strane, ona je ojačala desnicu i pokazala moć desnice kojom se dolazi do najvažnije pozicije u državi, a s druge strane se pokazala sposobnom, slično kao Berlusconi…još i spretnije od Berlusconija, da se naprosto prikloni onome što se danas smatra dopustivim u Europskoj Uniji“, dodao je.
Komentirajući pobjedu AFD-a na lokalnim izborima u Njemačkoj, a što je, spomenimo usput, prestravilo i zgrozilo velik dio njemačke javnosti pa tamošnji mediji svakodnevno pišu i analiziraju njihovu pobjedu te potencijalno jačanje ove krajnje desne stranke, Puhovski ističe da su oni prije svega jaki u istočnom dijelu Njemačke. "To pokazuje bitniji njemački unutrašnji problem, da još uvijek nije - unatoč svemu, godinama - postignuta potpuna integracija Njemačke nakon 90-te. To je ono što oni zapravo pokazuju“, kaže.
"Zapadna Njemačka je imala najmanji postotak radikalne desnice u Europi, jer je njemačka jedina provela suočavanje s prošlošću. Istočna Njemačka je sebe proglasila saveznicom Sovjetskog saveza i pobjednicom u ratu, Austrija se prebacila na neutralnu i to je dovelo do toga da se dijelom u Austriji, pa onda u istočnoj Njemačkoj pojavljuju ti rezidui radikalne desnice kakvih u zapadnom dijelu Njemačke nema puno. Međutim, to će sada jačati u zapadnom dijelu Njemačke zbog ovih razloga o kojima sam prije govorio – globalizacija, ugroza nacionalne suverenosti i tako dalje“, kaže Puhovski.
'Plenković sigurno pobjeđuje na izborima, ali...'
Taj val pobjede desnih stranaka mogao bi ići u korist i Andreju Plenkoviću, koji iduće godine na izborima ide po treći mandat. "Plenković sigurno pobjeđuje na izborima s HDZ-om, ali je daleko od toga da je siguran za većinu u parlamentu. To je sada problem kako će se ići sa stvaranjem koalicije“, govori Puhovski.
"On po svemu sudeći nema šansu za većinu u parlamentu bez manjinaca, prije svega srpske manjine i to ga dovodi u situaciju da ne može računati recimo na Domovinski pokret i SDSS. Jedni i drugi bi ga u nekom kontekstu podržali, a ne bi zajedno bili. I tu je sada problem da jedna ili oba dvije te stranke progutaju neke svoje osnovne vrijednosti u ime takozvane stabilnosti, odnosno u ime toga da budu na vlasti", govori.
Puhovski ističe da Plenković ne može ići sasvim radikalno desno, niti on po svom habitusu to želi. "On bi želio biti desno-centristički političar, njemu je jako stalo do toga da gleda što se nosi u Europi u Bruxellesu i da bude tako obučen u političkom smislu. I to je situacija koja onemogućuje HDZ-u da ide radikalno desno, koja po mom sudu više slabi nego jača HDZ jer će možda ojačati neka od desnijih stranaka. Ali ponavljam, gotovo sam siguran da će to biti samo marginalno značajno jer su ove naše desne stranke nesposobne za povezivanje iznad nacionalne razine. Imaju jako suženu programsku osnovu i to ipak znači da sve ovo neće bitno utjecati na rezultate u kojima nije pitanje pobjeđuje li Plenković, nego može li doći do parlamentarne većine“, rekao je.
Ljevica ovisi o Španjolskoj
Ono što se sada može primijetiti jest opadanje ljevice, koju je dodatno oslabila pojava takozvanih "zelenih stranaka". "U Europi već godinama imamo te valove – malo više umjerena ljevica, malo više umjerena desnica. Sada je bilo na rubu da ljevica u Španjolskoj jako loše završi pa je to nekako privremeno zaustavljeno. Dakle, socijaldemokrati su izgubili izbore ali su izbjegli katastrofu i još uvijek je moguće da budu na vlasti. Ako ne, da na novim izborima možda ne prođu tako loše kao sada“, kaže Puhovski.
"Ako se Španjolska izvuče, onda ima neke šanse da opet počne novi krug, odnosno novi val. Ako Španjolska bude izgubljena za ljevicu, ako desnica pobjedi, onda ćemo imati još nekoliko godina jačanja desne tendencije koja će opet onda kad-tad prestati i počet će nova umjereno lijeva“, govori ovaj analitičar.
Istaknuo je da je problem s ovim novim stranka, a to su prije svega Zeleni, koji su u osnovi uvijek bili bliže ljevici, ali imaju neke elemente programa koje desnica može prihvatiti. "AFD, recimo, u Njemačkoj dosta jasno zastupa neke ekologijske programe. S druge strane, dijele s desnicom taj animozitet spram globalističkog propisivanja svakidašnjeg života jer smatraju da je to dovelo do zaoštravanja katastrofalne situacije okoliša koju svaki dan osjećamo“, rekao je.
Ipak, dodaje kako će u budućnosti jačati uloga Zelenih, iako su oni u većini većih europskih nacija došli do svog maksimuma. "Njihov je problem u tome što je, nakon što je Putin počeo rat, ta okolišna problematika došla u drugi plan, a na njeno mjesto je skočila obrambena tematika. Ali, ovogodišnje stvari kao što su poplave, nevremena i tako dalje opet rade za Zelene“, kazao je politički analitičar Žarko Puhovski.
Na kraju je dodao da što se desnice tiče, ona u dobroj mjeri ovisi o tomu kako će se razvijati strategija Europske Unije pojedinih država spram doseljenika, odnosno imigranata.
