Njegovom jučerašnjom ostavkom počela se raspetljavati politička sudbina ministra uprave Lovre Kuščevića, utjecajnog HDZ-ovca čija je moć počela kopnjeti otkako su mediji proteklih tjedana razotkrili niz afera u koje je uvaljan, a datiraju još iz vremena dok je bio na čelu općine Nerežišće na otoku Braču. I mimo tih afera koje mu se zasad samo medijski stavljaju na teret, lik i djelo, a ponajviše Kuščevićev politički uspon od načelnika male općine do člana Vlade i političkog tajnika HDZ-a, u najmanju su ruku intrigantni. Jučerašnjom ostavkom Kuščević je ostao bez te dvije moćne funkcije i sklonio se u saborsku zavjetrinu štićen zastupničkim imunitetom.
Preko noći iz načelničke u ministarsku fotelju
Zapravo je u Hrvatskoj vrlo malo primjera da je netko postao članom Vlade došavši s mjesta načelnika male općine bez prethodnog skupljanja iskustva u Hrvatskom saboru ili na kakvoj nižoj funkciji u nekom ministarstvu. Kuščević je prije dolaska u Vladu 2016. godine u tri mandata bio načelnik Nerežišća te vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije. Njegov put od Nerežišća do Markova trga vodio je preko zagrebačkog Trga žrtava fašizma, odnosno središnjice HDZ-a. Godine 2012., u vrijeme kada je stranku vodio Tomislav Karamarko, Kuščević je imenovan predsjednikom HDZ-ovog Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. Ministarsko mjesto zaposjeo je još u onoj kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića gdje mu je dodijeljen resor graditeljstva i prostornog uređenja. Preživio je pad Oreškovićeve vlade i smjenu Karamarka u HDZ-u, a s dolaskom Andreja Plenkovića zadržao je ministarsku fotelju te još dobio utjecajnu funkciju političkog tajnika HDZ-a nakon što je s iste otišao Davor Ivo Stier. Kada je u ljeto 2017. Plenković izbacio Most iz Vlade te u nju primio HNS, dotadašnji Kuščevićev resor dopao je HNS-ovom Predragu Štromaru, a on je, kao pouzdani stranački vojnik, prekomandiran na čelo Ministarstva uprave.
Tamo je svoje prethodno praktično iskustvo iz lokalne samouprave mogao pretočiti na državnu razinu. Učinio je to izradivši kontroverzni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi poznatiji kao - lex šerif. Tim zakonom usvojenim u Saboru početkom prosinca 2017. redefinirana je (čitaj: učvršćena) pozicija gradonačelnika i načelnika općina te na nov način regulirano financiranje općina, gradova i županija.
12.03.2009., Nerezisca - Nezenje Lovre Kuscevic, nacelnik. Photo: Vanja Zubcic/Vecernji list
Ostavio nam je zakon koji štiti lokalne moćnike
U opširnom tekstu za Express, objavljenom nedugo nakon donošenja 'lex šerifa', vodeći domaći stručnjak za javnu upravu, prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ustvrdio je da je to "zakon za moćnike, a protiv građana".
"Zakon je doveo do bitnog snaženja uloge i pozicije načelnika, gradonačelnika i župana naspram vijeća, a ojačao je i poziciju povjerenika Vlade, kojeg se u nemalom broju slučajeva može imenovati u lokalnoj jedinici ili županiji. Drugim riječima, umjesto demokratizacije u sustav je unio značajne elemente autoritarne vladavine zasnovane na volji pojedinca umjesto na volji građana. (...) Dugoročno, riječ je o štetočinskom zakonu koji nije smio biti donesen, za kojim nije bilo potrebe i koji ne rješava nijedan problem političko-upravnog sustava. On čak ni ne ublažava neki od postojećih, golemih problema, nego dapače – stvara nove", napisao je tada prof. Koprić.
"Pravi razlog je u tome što se htjelo izbjeći čak i najmanju mogućnost da u nekim jedinicama, a napose u velikim gradovima, poput Zagreba i Splita, te u županijama, vijeća i skupštine, koje su po naravi stvari heterogenije od načelnika i župana, koji su valjda u stanju sami se složiti sa sobom, postave poneki zahtjev financijske naravi u korist nekoga drugoga tko ne personificira interese onih koji stoje iza načelnika i župana. Možda čak i u korist, bit ću ciničan – građana! I u Nerežišćima bi bez ovakvog zakona mogao pasti općinski načelnik, ministrov stranački drug i nasljednik na funkciji. Trenutačni ministar, poznato je, natjecao se ove godine, još kao ministar graditeljstva, za općinsko vijeće općine Nerežišća i uspio osvojiti četiri od devet vijećnička mjesta, nedovoljno da njegova stranka samostalno vlada tom malom općinom. Naravno da ne vjerujem da bi takva situacija mogla motivirati ministra da predloži i ustrajno se zalaže za tzv. lex šerif", ironično je zaključio Koprić.
Na Braču se sve opravdava turističkim razvojem
U tom kontekstu zanimljiv je primjer Brača, otoka s kojeg je Kuščević, kao i njegove matične općine Nerežišće. Brač sa svojih 14.000 stanovnika ima čak osam jedinica lokalne samouprave: uz grad Supetar gdje živi gotovo trećina stanovnika otoka, ondje su i općine Bol, Milna, Postira, Pučišća, Selca, Sutivan i Nerežišća. U potonjoj, sa samo 862 stanovnika (prema popisu iz 2011.) Kuščević je od 2005. do 2016. bio načelnik pa se otamo, s popudbinom od nekoliko stotina glasova, vinuo u visoku politiku. Na lokalnim izborima 2013. dobio je 456 glasova i "obnovio" načelnički mandat. Gledajući unatrag, gotovo sve afere za koje se sada Kuščevića proziva, a tiču se ne samo njegovih privatnih nego i općinskih pa i otočnih nekretnina, odigrale su se u vrijeme dok je vodio tu malu općinu. Jednu od, možemo reći, naizgled nelogično mnogobrojnih na Braču.
Tih 456 glasova na neki način dali su Kuščeviću legitimitet pod kojim je, primjerice, tisuće četvornih metara pašnjaka na Braču - o čemu je pisao Telegram, završilo u rukama malteških offshore kompanija, zahvaljujući izmjenama prostornog plana za njegova načelničkog mandata, a čime se drastično povećala vrijednost te zemlje. Kako su ovih dana objavili mediji, šef cijele operacije bio je Željko Holik, današnji glavni savjetnik ministra Kuščevića, koji je u to vrijeme za malteške offshore kompanije kupovao pašnjake na Braču koji su potom prenamijenjeni u građevinsko zemljište za gradnju nikad izgrađenog medicinskog kompleksa.
Kada su novinari nedavno upitali Kuščevića, i to baš u Supetru na Braču, kako komentira prozivke da je prenamjenom zemljišta pogodovao sebi i članovima svoje obitelji, on je novinare uputio na sadašnjeg načelnika i svoga nasljednika Svemira Obilinovića. Ovaj je pak kazao da su sve prenamjene zemljišta u općini Nerežišće učinjene isključivo s ciljem njezina razvoja te usmjerenju prema turizmu kao strateškoj grani.
Objašnjenje da odluke ne donosi sâm načelnik nego općinsko vijeće tek je načelno točno, jer posve je jasno da je u stvarnosti, naročito u malim sredinama, odnos općinskog vijeća i načelnika (ili gradskog vijeća i gradonačelnika) istovjetan odnosu Sabora i Vlade. Vlada ne bi funkcionirala da nema većinu u Saboru, odnosno dovoljnu većinu onih koji je podržavaju. Uostalom, to je princip po kojem Vlada Andreja Plenkovića, u kojoj je bio i Kuščević, funkcionira više nego ijedna prije.
15.05.2018., Zagreb - Ministri odlaze iz Banskih dvora nakon sastanka uzeg kabineta Vlade. Lovro Kuscevic Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Impozantno dugačak popis afera
Niz afera pod čijim je teretom Kuščević "odlučio" da više neće biti "uteg" Plenkovićevoj vladi impozantno je dug. Započet je kada se polovicom svibnja postavilo pitanje tko je vlasnik kamene kuće u uvali kraj mora gdje ovaj često boravi kada je na Braču. Kuščević je kazao da kuća pripada njegovu šogoru, a zatim je otkriveno da su na toj lokaciji zapravo upisana dva objekta te da se zemljište još vodi kao maslinik. Kada su ga novinari potom počeli propitivati za nekretnine iz njegove imovinske kartice (dvije kuće, dvije šume, dva građevinska zemljišta i vinograd) priznao je da s obitelji živi u manjoj kući dok veću s bazenom iznajmljuju gostima. Potom je Telegram otkrio da kuća koju iznajmljuje već 11 godina nije upisana u katastar već se vodi kao pašnjak.
Potom je Telegram otkrio da nasuprot te kuće Kuščevići imaju još jednu česticu ubilježenu kao pašnjak i cestu, a gdje je zapravo ona druga, manja kuća, a uz nju i nadstrešnica mnogo veća od dopuštenih gabarita. Tamo je bila štala koja u toj zoni nije smjela biti dok općina, kojoj je na čelu tada bio Kuščević, nije izmjenama prostornog plana omogućila prenamjenu štala u stambene zgrade. Potom se pisalo da je ministar prije stečaja tvrtke Kuščević d.o.o. otkupio sve nekretnine u njezinu vlasništvu koje je potom, znatno skuplje prodao. Tvrtka je propala, a vjerovnici se nisu mogu naplatiti. Još je objavljeno da je Kuščevićeva supruga prije desetak godina (dok je suprug bio načelnik općine) povoljno kupovala zemljišta u Nerežišćima za nekoliko desetaka tisuća kuna, a kasnije pola tih zemljišta prodala za milijun i pol kuna.
Sve se to zbivalo u vrijeme dok šira javnost nije imala pojma tko je Lovro Kuščević. Sada kada svi znaju za njega i kada je odstupio s dužnosti, postavlja se pitanje koliko diljem Hrvatske ima još takvih, široj javnosti (još) nevidljivih lokalnih šerifa koje je Kuščevićev 'lex šerif' učinio gotovo posve nedodirljivima i nesmjenjivima.
