Hrvatska elektroprivreda (HEP) mora u državni proračun uplatiti 1,2 milijuna kuna sa zateznim kamatama koje teku od 9. svibnja 2016. godine do dana isplate i to kao naknadu ekološke štete nastale u Nacionalnom parku Krka, piše u nedjelju Jutarnji list, prenosi Hina.
Odluka je to Vrhovnog suda koji je u reviziji poništio prijašnju presudu Županijskog suda u Šibeniku i potvrdio presudu tamošnjeg Općinskog suda iz 2016. godine, prema kojoj je HEP odgovoran zbog uništavanja sedrenih barijera i ugibanja ribe u nacionalnom parku.
Riječ je o događaju od 27. rujna 1997. godine kada je HEP zbog remonta hidroelektrane Miljacka i polaganja optičkog kabla u dovodni tunel obustavio protok vode na rijeci Krki koja se nalazi unutar granica Nacionalnog parka.
Općinski sud u Šibeniku je 2016. godine utvrdio, a Vrhovni mu je sada dao za pravo, kako je zbog zaustavljanja protoka vode na akumulacijskoj brani došlo do poremećaja vodnog režima u koritu rijeke Krke nizvodno od Brljanskog jezera te da je korito rijeke sve do Visovačkog jezera bilo potpuno suho. Posljedice su bili ugibanje ribe i vodenih organizama te pucanje sedrenih barijera koje su na Roškom slapu ostale suhe.
Tijekom suđenja na Općinskom sudu u Šibeniku utvrdilo se da HEP prije poduzimanja radova na polaganju optičkog kabla nije od nadležnog ministarstva ishodio uvjete zaštite prirode i postupao prema njima te nije prethodno s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka sklopio ugovor kojim bi se uredila međusobna prava i obveze.
HEP, nadalje, prije radova nije ishodio ni vodopravnu dozvolu u sklopu koje bi se donio pravilnik i uredilo pitanje biološkog minimuma hidroelektrane Miljacka, odnosno osiguravanje minimalnog protoka vode radi održavanja biološkog minimuma. Sud se pozvao i na rješenje Državne uprave za vode u kojem je bio utvrđen niz nezakonitosti i propusta u postupanju HEP-a.
Uz sve to, protiv HEP-a se vodio i prekršajni postupak zbog prekršaja iz Zakona zaštiti prirode i Zakona o vodama, ali je pao u zastaru te je obustavljen. Prema mišljenju vještaka dr. Milorada Mrakovčića, ugroženo je bilo desetak vrsta riba i vodenih organizama, a najviše su stradali oštrulj, rak kamenjar, mren, koljuška, visovački glavočić, ilirski klen, svalić, čovječja ribica, glavatica, visovačka pastrva i zloust.
Uz to je nastala i velika šteta na sedrenim barijerama. Vještak je utvrdio kako je isušivanje korita rijeke prouzročilo dugoročne posljedice ne samo na ihtiofauni, nego na cijelom vodenom ekosustavu kojemu je za oporavak trebalo više godina, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
