Nakon našeg teksta o rušenju stabala u naselju Srednjaci koje je neugodno iznenadilo stanovnike tog zagrebačkog kvarta, Hrvatska elektroprivreda i grad Zagreb odgovorili su na upit RTL-a i objasnili da je riječ o kapitalnom projektu kojim će se revitalizirati trećina vrelovodne mreže u glavnom gradu.

Projekt je vrijedan 700 milijuna kuna, a kažu da trasu ne mogu izmiještati jer nije riječ o izgradnji nove, već zamjeni postojeće infrastrukture. Tako će u sklopu projekta biti srušen velik broj "bespravno" posađenih stabala, kako kažu u HEP-u, no ona koja će biti moguće zaštititi od radova će biti pošteđena, te će, obećavaju biti posađeno više od 1200 novih stabala. 

Odgovore HEP-a i grada Zagreba prenosimo u cijelosti:

Radovi koje HEP-Toplinarstvo d.o.o. trenutno provodi u naselju Knežija dio su kapitalnog projekta u sklopu kojeg se planira u razdoblju od 2021. do 2023. revitalizirati jedna trećina, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže. Ukupna je vrijednost projekta 700 milijuna kuna, od čega se 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ciljevi projekta su povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava, povećanje pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom, smanjenje toplinskih gubitaka, smanjenje gubitaka nadopune pogonske vode, smanjenje broja hitnih intervencija u sustavu i smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš.

HEP-Toplinarstvo d.o.o. prilikom provođenja radova na toplinskom sustavu, a posebice pri izvođenju ovog opsežnog projekta, izuzetno pazi na zaštitu stabala i zelenih površina te nastoji maksimalno reducirati rušenje stabala ili niskog raslinja. Obzirom da se prethodnih godina pri sadnji stabala nije uvijek vodilo računa o položaju komunalne i energetske infrastrukture, dio stabala bespravno je posađen direktno na trasi vrelovoda, što otežava održavanje infrastrukture. Iz navedenog razloga nužno je rušenje određenog broja stabala kako bi se mogli provesti radovi revitalitacije vrelovodne mreže. Postojeću trasu vrelovodne mreže nije moguće izmještati radi zaobilaženja bespravno posađenih stabala, obzirom se radi o projektu zamjene već postojeće vrelovodne mreže, a ne o projektiranju i izgradnji novog vrelovoda.

Kompletna projektna dokumentacija prije početka radova dostavljena je Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od kojeg je dobijena suglasnost za iste. Suglasnost obuhvaća cjelovito rješenje zaštite stabala i niskog raslinja, a u slučajevima gdje se ne može izbjeći rušenje, propisan  je broj zamjenskih stabala i okvirna lokacija (slobodne zelene javne površine) u naseljima u kojima se odvijaju radovi.

Slijedom navedenog, HEP-Toplinarstvo d.o.o. će kroz projekt, a u dogovoru s resornim gradskim uredom, posaditi 1.240 novih stabala na lokacijama koje će definirati gradski ured, a kako bi se nadoknadilo, nažalost, nužno uklanjanje postojećih stabala zbog izvedivosti projekta koji je od velikog značaja i javnog interesa za grad Zagreb i njegove građane.

HEP-Toplinarstvo d.o.o. nije imalo upita i pritužbi krajnjih kupaca iz naselja Srednjaci vezano za rušenje stabala. Dio stabala koje se nalaze na vrelovodu u naselju Vrbani morat će se srušiti, međutim, kao u dosadašnjim radovima na području Vrbana, veći dio stabala bit će zaštićeno. Primjer zašite stabala dostavljamo na fotografiji u prilogu odgovora.

(Foto: HEP)

Sve informacije o projektu Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba građani mogu pronaći na web stranici www.vrelovod-zagreb.hr.

U odgovoru iz grada Zagreba, odnosno Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji potpisuje pročelnik dr. sc. Dinko Bilić se dodatno pojašnjava da će broj posađenih stabala u sklopu ovog velikog projekta biti veći od broja uklonjenih stabala. I njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

Tvrtka HEP TOPLINARSTVO d.o.o. od strukturnih fondova EU-a je dobila dio sredstava potrebnih za revitalizaciju vrelovodne mreže u Zagrebu, čija prosječna starost iznosi 40 godina.

U tu su svrhu izrađeni projekti revitalizacije vrelovodne mreže u kojima su detaljno razrađene trase postojećih vrelovoda. Sastavni dijelovi projekata su i troškovnici, koji uključuju i sanaciju prometnih i zelenih površina, dakle i zamjensku sadnju stabala, sanaciju podloga na dječjim igralištima, opločenja itd.

Tako su u okviru projekta revitalizacije vrelovodne mreže stabla koja su posađena na trasi ili neposredno uz trasu vrelovoda predviđena za sječu, a sva stabla koja će tijekom radova biti oštećena u tolikoj mjeri da će im opstanak biti upitan bit će posječena po rješenjima nadležnih službi. Također, u rješenjima će se investitoru, odnosno HEP Toplinarstvu nalagati obvezna zamjenska sadnja na mjestu posječenih stabala, pri čemu je zamjenska sadnja uvijek brojčano veća od količine posječenih stabala.

Shodno svemu navedenom, nema mjesta govoru o proizvoljnoj i neselektivnoj sječi stabala jer se siječe samo ono nužno kako bi se obavili radovi na zamjeni vrelovodnih cijevi.

Zaključno, pitanja o tome mogu li se trase vrelovoda izmaknuti iz zone u kojima rastu stabla nisu u domeni ovog upravnog tijela jer se radi o specifičnom tehničkom pitanju karakterističnom za postavljanje vrelovodnih cijevi, no napominjemo da se radovi izvode na postojećim trasama vrelovoda.