Hanfa je povodom početka obilježavanja Svjetskog tjedna ulagatelja poručila da je potreban poseban oprez zbog jačeg rasta ulaganja u kriptovalute, pri čemu samo putem hrvatskih kriptomjenjačnica prometi u 2021. premašuju 1.2 milijarde kuna. Hanfa je tijekom rujna provela internetsku anketu u vezi s ulaganjem hrvatskih građana u kriptovalute, u kojoj je sudjelovalo 320 ispitanika, a pokazala je da ih je većina, 62.8 posto, do sada već trgovala kriptovalutama, a još 13.1 posto to planira.
"No uglavnom je riječ o ulagačima, njih 78.7 posto, koji imaju prethodnog iskustva u ulaganjima na financijskom tržištu, upoznati su s rizicima takvih ulaganja i činjenicom da ona nisu regulirana (76.2 posto ispitanika) te ih na neki način možemo smatrati 'kripto-znatiželjnicima'", napomenuli su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Treba ulagati, ali je to rizično
Većina ispitanih, njih 54.5 posto, smatra da treba ulagati u kriptovalute jer one donose veliku dobit, 40.4 posto oko toga dvoji te smatra da bi možda trebalo ulagati, ali da su takva ulaganja vrlo rizična, dok se pet posto ispitanih eksplicitno izjasnilo da im je takvo ulaganje previše riskantno.
Riječ je o ispitanicima koji smatraju da su dobro upoznati s temom kriptovaluta, njih 84 posto, dok je njih 14.7 posto čulo za kriptovalute, ali nije detaljno upoznato s tom problematikom. Tek se 1.3 posto ispitanika izjasnilo da im je ta tema u potpunosti nepoznata, naveli su iz Hanfe.
Jačanje edukacije
Zbog sve većeg interesa za ulaganja na kriptotržištima, a i rasta oglašavanja o takvim ulaganjima, Hanfa je najavila da će pojačati edukativne aktivnosti, pa tako održati i nekoliko besplatnih internetskih predavanja za građanstvo. Prvo, na temu kriptotržišta, najavljeno je za 15. listopad. Također, u suradnji sa studentima Financijskog kluba zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, 8. listopada na temu ulaganja u kriptovalute bit će održana studentska internetska debata.
"Važnost edukacija je sve veća budući da su kriptovalute izrazito volatilne i visokorizične te kod njih, kao i kod ostale kriptoimovine, kao što su korisnički i investicijski tokeni, trgovanje nije regulirano te, za razliku od ostalih navedenih vrsta ulaganja, ne postoji sustav zaštite malih ulagatelja. Kod trgovanja kriptovalutama moguća je nedovoljna dostupnost pouzdanih informacija, ali i manipulacija tržištem s obzirom na to da ne postoji pravna obveza transparentnosti tržišta, kao što je slučaj kod trgovanja reguliranim financijskim instrumentima", istaknuli su iz regulatorne agencije.
Građani aktivno trguju
Kad je riječ o reguliranim ulaganjima u Hrvatskoj, izvijestili su iz Hanfe, podaci pokazuju da na Zagrebačkoj burzi aktivno godišnje trguje 10 do 15 tisuća građana. Tako je u pretpandemijskoj 2019. godini barem jednu transakciju na Zagrebačkoj burzi napravilo 15.100 građana, dok se taj broj u 2020. nešto smanjio, na njih 11.700. Tijekom ove godine, do kraja kolovoza, na Zagrebačkoj burzi trgovalo je 9000 građana, napomenuto je.
Broj građana koji ulažu u otvorene investicijske fondove u 2019. iznosio je gotovo 227 tisuća, dok je tijekom 2020., uslijed koronakrize, došlo do pada tog broja na nešto manje od 207 tisuća. Trend oporavka iz druge polovine 2020. nastavljen je i u ovoj godini, pa je u prvih šest mjeseci u otvorene investicijske fondove, njih 93, ulagalo gotovo 219 tisuća građana.
Pritom je ukupna neto vrijednost imovine otvorenih investicijskih fondova krajem lipnja iznosila 20.2 milijarde kuna, od čega se gotovo 13.4 milijarde odnosilo na ulaganja fizičkih osoba, izvijestili su iz Hanfe, podsjetivši na postojanje njihovog edukativnog portala Novaczasutra.hr.
