Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić bio je gost N1 Studija uživo gdje je govorio o uvođenju eura u Hrvatsku. “Krenuli smo u opskrbu gotovinom, HNB je isporučio sve ugovorene količine prema bankama. Mi opskrbljujemo banke, pošte i Fine, a oni dalje distribuiraju”, objašnjava. Isporučeno je, kaže, 63 milijuna komada novčanica i 286 milijuna komada kovanica.
Vujčić kaže kako je pozivao male poduzetnike da preuzmu u bankama početne pakete eura, ali da je gotovinska predopskrba sada završena, usprkos tome što je proces u početku išao nešto sporije.
Gužve pred bankomatima i bankama
Gužve pred bankomatima i bankama Vujčić objašnjava time da građani donose novac položiti u banke. “Mi imamo situaciju da nam je kunska gotovina pala na manje od 19 milijarde kuna, znači da su nas ljudi poslušali i donijeli gotovinu u banke. Gužve se stvaraju kad ljudi donose kovanice. Rekao bih da će se one moći mijenjati naredne tri godine, ne moraju 1. siječnja. Nije nikakva žurba donijeti ih u banke”, kaže Vujčić.
Rekao je kako ljudima govore da je dobro imati gotovine koliko smatraju da će potrošiti u novogodišnjoj noći. „Prebacivat će se i informatički sustavi, a to je zahtjevan proces i bit će nemoguće koristiti kartice, internetsko bankarstvo… To će kratko trajati, ali dobro je imati gotovinu ako mislite da ćete morati nešto plaćati”, kaže guverner.
Kuna će, kaže guverner, vrijediti zauvijek. “Ako za 10 godina nađete 10 kuna, moći ćete ih promijeniti po fiksnom tečaju. Kovanice će vrijediti još tri godine. Samo od 15. siječnja nećete moći plaćati”, objašnjava.
Ima najviše razloga da žali za kunom
Na pitanje ima li žala za kunama, Vujčić kaže da mu je ovo možda sentimentalniji trenutak nego drugim građanima. “Moj potpis je na njima, cijeli život se bavim kunom… Sad ta kuna odlazi u povijest. Vjerojatno sam ja onaj koji ima najviše razloga žaliti za kunom, ali radimo to jer je bolje za Hrvatsku.”
Na pitanje što će biti s kovanicama i novčanicama kune, Vujčić kaže kako će oko 500 milijuna komada novčanica biti povučeno iz opticaja i da će one biti uništene. “To uništavanje novčanica radimo svake godine, kad se pohabaju. Onda se režu, nekad su se palile, sad to ne palimo iz ekoloških razloga. Nakon toga, kad se izrežu se prodaju firmi koja ih koristi za baliranje, recliklira ih i ponovno stavlja kao sirovinu u papirnoj industriji. Dio može ići i u građevinsku industriju, kao izolator. Moguće da netko sutra može reći da živi u kući od kune”, rekao je.
“Što se tiče kovanica, to je veći logistički problem. Očekujemo da ćemo povući 40 posto kovanica koje su u opticaju. To je težina 124 velika ZET-ova tramvaja. U Hrvatskoj nema takvog sefa, gdje ćete to čuvati? Onda smo s vojskom dogovorili da se izgradi objekt u vojarni gdje se ti novci spremaju. Čuvat će se tri godine tamo, nije baš lako to opljačkati, relativno je sigurno mjesto za tu količinu novca. Nakon tri godine, kad to prestane biti novac ćemo to prodati kao sirovinu i tu se može lijepo zaraditi”, rekao je.
