Počela je 28. sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Na javno saslušanje, uz ostale, pozvani su i predsjednik i premijer, radi rasvjetljavanja problematike upravljanja trgovačkim društvom Ina d.d. i unaprjeđenja mjera iz Akcijskog plana od 2022. do 2024., uz Strategiju sprječavanja korupcije do 2030. koje se odnose na poboljšanje upravljanja i sprječavanje korupcije u trgovačkim društvima i pravnim osobama u državnom vlasništvu. DORH je priopćio kako će se glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, kao i dosad, odazvati na poziv Hrvatskog sabora.
"Kolega Zekanoviću, jeste li ovdje ili niste? Imamo li kvorum ili ne?", započeo je Nikola Grmoja sjednicu Antikorupcijskog vijeća. "Nazovite HDZ pa pitajte što je. Jeste li prisutni ili niste?" rekao je Grmoja i time uzrujao Zekanovića na samom početku sjednice te je on napustio sjednicu.
"Vidjeli ste junaka na djelu", kazao je Grmoja. "Kolega Zekanović koji je inicirao da dođe gospodin Petrov, gospoda, on sada ne želi tu biti pa ćemo se strpjeti i pričekati kolegicu Orešković. Inače bismo imali kvorum i mogli nastaviti s radom", pojasnio je Grmoja.
Zekanović se vratio. "Nisam pobjegao. Jedini koji opstruira rad ovog vijeća ste vi. Kad dođe gospođa Orešković ja ću se pridružiti", kazao je Zekanović. "Nisi kadar dovesti četiri osobe na Antikorupcijsko vijeće, to je tvoja sposobnost. Ja sam sto puta dokazao da nemam šefa, a tebi zapovijeda Marija Raspudić", dodao je.
"Bivši premijer Orešković je na putu, gospođa Kosor nije mogla doći, ali nadam se da će doći u skorije vrijeme. Predsjednik Milanović je rekao da zbog zaštite institucije predsjednika ne može doći. Premijeru Plenkoviću se poziv ne može ostvariti. Odazvali su se gospodin Petrov i gospodin Dobrović", rekao je Grmoja uvodno.
'U Saboru nema mađarona, ali ima rusofila'
"Ina i danas čini pet posto udjela u nacionalnom BDP-u i zbog toga pitanje nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Svi dužnosnici, kao i oni koje Vlada RH imenuje kao članove Uprave i NO-a u takve tvrtke, dužni su štititi te nacionalne interese", kazao je Božo Petrov u svom obraćanju. "Ja sam se tako postavio po pitanju Ine. Arbitraže koje su pokrenute prije nego što sam preuzeo dužnost potpredsjednika Vlade, te pritisci... bivši član Ine jasno je rekao da su sve vlade, uključujući i Plenkovićevu, davale punu potporu arbitražnom postupku te taj proces nije prekinula ni ova vlada", kazao je Petrov.
"Mol je arbitražnom presudom dobio samo dva posto od onoga što je tražio od Republike Hrvatske. A sada, da vidimo tko je zastupao prekid postupka i nagodbu s MOL-om. To je pokojni Jozo Petrović, Tomislav Karamarko, čija je supruga imala poslove odnose s Petrovićem, to je Hrvoje Zekanović", kazao je Petrov. "Možda Zekanović i slični smatraju da je Hrvatska trebala jednostrano izaći ili da Ivo Sanader nije počinio kazneno djelo korupcije. Bojim se da, kolega Zekanoviću, niste pročitali zahtjeve MOL-a niti presudu arbitražnog suda i da biste nagodbom platili nekoliko puta skuplje nego sadašnju presudu. Radije ću to vjerovati nego da imamo još jednog mađarona u Hrvatskom saboru", kazao je Petrov.
"Kolega Petrov, kada je trebalo čitati materijale, vi ih niste pročitali. Sada uvjeravate javnost da je dobro što je država izgubila dvije milijarde kuna. Slavodobitno kažete da je arbitraža super i da smo uspjeli", kazao je Zekanović. "Danas sam razgovarao s Karamarkom koji mi je rekao 'nije bilo riječi o raskidu'. Govorio je da se sporazumno arbitraže prekinu. Vi ste bili na tom sastanku", dodao je.
"U Hrvatskom saboru nema mađarona, ali ima rusofila. To ste vi i kolega Grmoja", kazao je Zekanović dodajući da mu je smiješno što Petrov pokušava uvjeriti javnost da je ostanak u arbitraži bila ispravna odluka. Dodao je da je ostanak u arbitraži bio razlog prijevremenih izbora. Zekanović je istaknuo da je Petrov uvjeravao kako neće doći do zatvaranja sisačke rafinerije.
"Jeste li razgovarali o zatvaranju rafinerije? A sve ostalo je bilo obmanjivanje javnosti, u čemu ste maher", kazao je Zekanović.
Petrov je odgovorio da su brojke neupitne. "Vlada koju vi podržavate rekla je da je ovo pozitivna presuda i da su troškovi samo dva posto onoga što je tražio MOL. Nagodbom bi Sanader i Hernadi bili oslobođeni i još bi im se morala nadoknaditi šteta, a tražili su 10 milijardi", kazao je Petrov te dodao da se ne može pomiriti s činjenicom da netko, tko je predao upravljačka prava kompanije od strateškog interesa, bude oslobođen. Petrov je kazao da se o zatvaranju sisačke rafinerije počelo govoriti tek u vrijeme vlade koju podržava Zekanović.
'Pored ovakvog pravosuđa ne trebaju nam neprijatelji'
Dalija Orešković kazala je kako je upozorila da se potrebno pozvati na hrvatski Zakon o obveznim odnosima koji govori o ništetnosti koja proizlazi iz kaznenih djela. "Plenković je rekao da će se nakon toga pozvati na pravna mišljenja, do danas ne znamo je li to učinjeno. Postoji opravdan razlog za tvrdnju da Andrej Plenković ne bi smio isplatiti te dvije milijarde, a ako to učini, u pitanju je moguće novo kazneno djelo pogodovanja Mađarima i MOL-u", rekla je Orešković.
"Vlada ne samo da nastavlja arbitražu već pokreće reviziju na švicarskom sudu. Taj postupak se nastavio za vrijeme svih vlada. Idemo pokušati napraviti nešto da taj novac ne bude isplaćen mađarskoj strani, to bi trebao biti epilog našeg druženja", kazao je Grmoja.
Petrov je kazao da se slaže s Orešković te da je u drugoj arbitraži, nakon što su Mađari sami prvi pokrenuli spor, Hrvatska imala 40 dana za pokretanje druge arbitraže i nažalost, nije joj dano za pravo, zbog odluke Ustavnog suda RH u tom trenutku. "Da je Ustavni sud dosudio kako je trebalo biti - a kako je kasnije dosudio Vrhovni sud - da je postojalo koruptivno kazneno djelo, ne bi ni ova arbitraža završila ovako. Mi se u Hrvatskoj suočavamo s ogromnim problemima unutar hrvatskog pravosuđa. Pored ovakvog pravosuđa ne trebaju nam neprijatelji, radimo sami protiv sebe", kazao je Petrov.
Daniel Spajić podsjetio je da je Domovinski pokret predložio kako imamo dovoljno elemenata za postupak vraćanja Ine u hrvatske ruke. "Ali trebamo istini pogledati u oči. Državno odvjetništvo u Hrvatskoj nije kadro provesti puno manje stvari", kazao je.
Zašto nije pokrenut postupak pred domaćim sudovima?
Sandra Benčić upitala je zbog čega je pokrenuta arbitraža umjesto postupka na domaćim sudovima?
"Je li se znalo da MOL ima namjeru gasiti Sisak? Da. Kako smo 2016. mogli i pomisliti da će doći premijer koji će dati zeleno svjetlo gašenju rafinerije. Kao što se štitila rafinerija do 2016., bilo je za očekivati da će tako biti i dalje. Što se tiče inzistiranja, nismo mi pokrenuli arbitražu, već MOL. Zbog tog mita Inu su sveli na podružnicu MOL-a", rekao je Petrov i naglasio da se moramo boriti za zaštitu vlastitog nacionalnog interesa.
Bivši ministar Slaven Dobrović rekao je da su, što se tiče Ine, na stolu bile tri velike teme. "Jedna tema je poslovanje Ine, pa arbitraža i treće pregovori s MOL-om. U tom sam kao ministar sudjelovao. Bilo je govora o višegodišnjem procesu dekarbonizacije što nije značilo zatvaranje rafinerije, nego promjenu tehnoloških sadržaja o čemu smo na praktičnoj razini radili. MOL je tada testirao mogućnost da navikne hrvatsku javnost, radnike itd. da će pomalo transportirati sirovu naftu željeznicom u Rijeku. Uprava Ine je sve manje donosila odluke, već je postojao taj board direktora. Hrvatska pozicija s godinama u Ini slabi, rezultati su slabiji, a vlasnik Ine posluje sve bolje. Ovo je manipulacija da smo mi najavili gašenje rafinerije", kazao je Dobrović.
Davor Dretar pitao je Dobrovića o njegovoj ulozi u projektu LNG terminala na otoku Krku.
"Uočili smo da hrvatski projekt LNG stoji u ladici kao projekt velikog kapaciteta i nerealne izvedbe u kratkom vremenu. Krenuli smo u izradu projekta plutajućeg terminala, daleko jednostavnijeg i lakšeg. Imali smo pomoć partnera i pripremili smo aplikaciju, išli na pregovore s nekoliko nužnih uvjeta", kazao je Dobrović te dodao da je dobiveno 100 milijuna eura i da se to kasnije pokazalo kao vrlo važan infrastrukturni objekt.
Otkup dionica Ine
Mirela Ahmetović pitala je o najavi premijera Plenkovića 2016. o otkupu dionica Ine od MOL-a. Zanimalo ju je temeljem čega je ta odluka najavljena i gdje Dobrović vidi svoju odgovornost.
"Odluka je bila razmatrana u kontekstu pravorijeka arbitraže koju smo izgubili. To je bio povod. Iskreno smo smatrali da je to jezičac da se krene u rješavanje problema Ine", rekao je Dobrović te dodao: "Najava je imala smisla i mi smo to podržali."
Panenić: Sve što se događalo na sudu refleksija je naše političke scene
"Kao ministra su me dočekala dva arbitražna postupka", kazao je bivši ministar Tomislav Panenić. "Bila je situacija oko uprave Ine, koja unatoč preporuci Vlade nije produžena četiri godine, nego na jedan mandat. Imali smo studije naftnih stručnjaka i analize za potrebe hrvatske strane. Meni je bilo važno da smo imali premijera s jasnim stavom oko toga - da se cijeli proces jasno artikulira. Nije nikome bespogovorno vjerovao, a meni je davao sigurnost. Kolega Darko Horvat mi se nijednom nije obratio oko nijednog pitanja vezanog uz energetiku. Ni on ni Tomislav Karamarko. Bio je pritisak na Most da mora formirati vladu pa je došlo do sporazuma između Mosta i HDZ-a. Program koji smo definirali, njega sam se pridržavao", kazao je Panenić te nastavio:
"Procjena odštetnog zahtjeva kretala se između 10 i 20 milijardi kuna. Kumulativna šteta koja bi nastala da smo to konzumirali kako je vlada potpisala, značajno prelazi sve procjene odvjetničkog tima na samoj arbitraži. Sve što se događalo na sudu refleksija je naše političke scene. Članovi vlade kad govore da nešto nije u našem interesu, odvjetnički tim MOL-a je to iskoristio. Koju poruku šaljemo sucima na arbitraži ako visoki dužnosnici traže da se što prije završi?
Vezano za MOL dvije su zainteresirane strane - američka i ruska. Orban je sudjelovao u ključnoj odluci na razini MOL-a, a tiče se strategije razvoja MOL-a. MOL je promatrao Inu kao dio svog sustava iako je Ina bila samostalna tvrtka. MOL nema svoju politiku, nego mađarsku, nacionalističku politiku. Mađarska ostvaruje svoj interes kroz sve to.
MOL je uvjetovao da neće pokrenuti modernizaciju rafinerije u Rijeci ako se Sisak ne zatvori. Tražio sam da nam daju što nude. Dobili smo načelni dokument."
'Saznao sam što sam htio, idem'
Hrvoje Zekanović pitao je Panenića tko je savjetovao Petrova i njega da ostanu na arbitraži. "Vjerujemo li svojim očima ili Boži Petrovu? I vi ste istaknuli u Saboru da će se gasiti sisačka rafinerija. Vjerujem li onome što je Dobrović rekao ili što je mislio? Petrov je plakao u kamere da će se ugasiti rafinerija, a znao je da će se to dogoditi."
"Naveo sam jasno na početku s kim sam razgovarao, s Petrovom nisam, s premijerom jesam. Kako je Petrov dolazio do informacija, ne bih u to ulazio", rekao je Panenić. "Bio je cijeli tim ljudi u odvjetničkoj kući", dodao je.
"Znači Luka Mišetić je savjetovao vas i premijera oko arbitraže? Ja sam saznao što sam htio", rekao je Zekanović i otišao. "Ovo je imputirano. Razgovarao sam s Lukom Mišetićem kao jednim od predstavnika odvjetničke kuće", odgovorio je Panenić.
'On je došao po nalogu'
"Performans ne ide u smjeru otkrivanja istine", kazao je Petrov za ovu Zekanovićevu reakciju. "On je gromobran afera Andreja Plenkovića i razloge za to on zna. Političko preživljavanje na takav način nekima jedino moguće, mene ne interesira. Zekanoviću ne pravi problem da se u zahtjevima MOL-a tražila naknada štete Hernadiju i Sanaderu koji je pravomoćno presuđen za korupciju. Za Zekanovića gole informacije i dokazi ne funkcioniraju, on je došao po nalogu", kazao je Petrov te dodao da je, što se njega tiče, Vlada nakon presude na svojoj internetskoj stranici jasno istaknula i ocijenila presudu. Ponovio je kako bi za Hrvatsku bilo tragično da je išla s nagodbom prema Molu i da bi to bila izdaja nacionalnih interesa.
Zvonimir Troskot je rekao da su izjave nekih članova vlade doprinosile više mađarskoj strani u procesu te je upitao Panenića je li razgovarao s glavnim državnim odvjetnikom Cvitanom vezano uz prijave koje je podigla Hanfa, a gdje je bilo jasno da se u Ini zaobilazi Zakon o trgovačkom društvu?
"Nisam razgovarao niti je to prihvatljivo tako razgovarati. DORH ima svoje postupke. Ono što su tražili od Ministarstva, dobili su. U Ministarstvu sam oformio tim od četiri odvjetnice za razna pitanja", rekao je Panenić te dodao da su dostavljali sve tražene podatke.
Na idućoj sjednici zviždači i glavna državna odvjetnica
Grmoja je zaključio sjednicu te najavio tko će sudjelovati na sljedećoj: "Tjedan iza nastavio bih sa zviždačima, Predrag Sekulić i Vesna Balenović, a imat ćemo i dolazak glavne državne odvjetnice."
