Kada je već sve praktički bilo gotovo i spremno da se i Hrvatska priključi Schengenskom prostoru, iz Austrije je stigao hladan tuš u obliku protivljenja širenja Schengena. Naime, austrijski ministar unutarnjih poslova kazao je kako ne može funkcionirati proširenje jednog sustava koji sam ne funkcionira. "Zato je moj stav s pozicije ministra unutarnjih poslova i osobe koja je zadužena za sigurnost i iz sadašnje perspektive, jasno "ne" proširenju Schengena", rekao je, izazvavši lavinu reakcija.
O svemu bi se nešto više moglo znati u srijedu, kada austrijski kancelar stiže u Hrvatsku te će se susresti s predsjednikom, ali i premijerom Andrejom Plenkovićem koji je već najavio da će se o temi Schengena svakako razgovarati. Gdje je zapelo i u čemu je problem? Svoje viđenje ovih peripetija oko Schengena za Net.hr su iznijeli bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić te saborski zastupnik i potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja.
Lančana reakcija
Ostojić kaže da Austrija ukazuje na problem Dublinskog sustava registracije ulaska u EU. "Istu stvar sam ja govorio 2015 godine! Naime, migranti dolaze iz Azije, ali nisu u Hrvatsku “pali” padobranom nego su stigli neregistrirani iz država članica EU, prvenstveno Grčke koja ih jednostavno ne registrira", kaže Ostojić.
"To izaziva lančanu reakciju pa onda niti ostale članice EU ne riskiraju da budu označene kao zemlje prvog ulaska u EU, što podrazumijeva da ih se "vraća" u tu zemlju i da onda bude riješeno pitanje međunarodne pomoći", pojašnjava nam.
Ostojić dodaje da će u narednim danima biti jasno hoće li Austrija ostati pri svom stavu, a bivši ministar upozorava i da to može biti okidač i za neke druge članice da ne prihvate ulazak RH u Schengen. "Ključno je pitanje hoće li se odlučivati u “paketu” s Rumunjskom i Bugarskom ili će RH biti u zasebnom paketu", rekao je za Net.hr Ranko Ostojić.
Grmoja: 'Jedino mi popuštamo svima'
Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja pak kaže da Schengen ne funkcionira, a to smo vidjeli i na primjeru migracija. "Kad god se dogodi nekakva kriza unutar EU, pokaže se da svaka zemlja štiti svoje interese", kaže Grmoja. Istaknuo je jednu stvar koja ga posebno zabrinjava.
"Mi uza sva popuštanja, posebno Mađarskoj kojoj smo po priznanju i nekih svjedoka na Antikorupcijskom vijeću morali predati Sisačku rafineriju i preusmjeriti hrvatsku naftu prema Mađarskoj da bismo dobili zeleno svjetlo za Schengen i OECD, pred sam čin pristupanja Schengenu imamo probleme s drugim članicama EU, posebno s Austrijom", rekao je. To pokazuje, kaže nadalje, da svaka zemlja EU štiti svoje interese. "Oni koji su se zgražali kada smo rekli da zbog Hrvata u BiH bi trebalo blokirati Švedsku i Finsku kako bismo ostvarili svoje interese, su bili potpuno u krivu", dodaje.
"Svaka zemlja gleda kako iskoristiti mehanizme koje ima za nekakve svoje interese. Jedino mi popuštamo svima u svemu, a onda imamo problema ostvariti ono što nam je cilj. Hrvatska vanjska politika se treba puno čvršće i suverenije postaviti i ne biti ovako mlitava i onda bi sigurno manje problema bilo jer bi i mi onda koristili razne mehanizme i drugi bi nas više respektirali", kazao je Grmoja u izjavi za Net.hr.
'Ovo je lekcija i anemičnom Plenkoviću i ostalim Hrvatekima'
Rekao je da ne može znati koji su austrijski razlozi ovih austrijskih manevara. "Ovo je samo još jedan dokaz kako se suverene države ponašaju. Ovo je lekcija i anemičnom Plenkoviću, a i ostalim 'Hrvatekima' kako se vodi suverena vanjska politika", ističe.
Ipak, mišljenja je da će se na kraju sve riješiti, no pitanje je koja je cijena svega toga. "To je Plenkoviću previše važno, kada je bio spreman predati sisačku rafineriju, on će napraviti sve što treba kako bi Austrija u konačnici dala to zeleno svjetlo. Mislim da će se to riješiti, ali pitanje je koliko smo mi platili taj Schengen. Cijena je sigurno previsoka", rekao je Nikola Grmoja u razgovoru za Net.hr.
