Riječ je o česticama koje su najgori zagađivač zraka te mogu uzrokovati plućne i kardiovaskularne bolesti, a smatraju se odgovornima za smrt najmanje tri milijuna ljudi u svijetu godišnje. Mješavina su kemijskih spojeva i vode, a neke od njih mogu biti kancerogene.
Kako je u Hrvatskoj?
Grijanje na drva dosta je rasprostranjeno i u Hrvatskoj, a istraživanje provedeno u Rijeci pokazalo je kako čak trećina tih lebdećih čestica dokazi iz prometa dok je na drugom mjestu s 21 posto grijanje na drva. Tek su na trećem mjestu s oko 15 posto čestice koje dolaze iz termoelektrana i rafinerija.
Hrvatski građani najviše se griju upravo na drva, tek onda na električnu energiju, pa plin, tekuća goriva ili preko centralnog grijanja. Preko 30 posto grijanja je na ogrjevno drvo, a tek onda iz struje, plina i ostalih izvora.
Upravo zbog tog, najrasprostranjenijeg i najjeftinijeg načina grijanja Hrvatska, ali umjetno, već zadovoljava zadaću EU zemalja da do 2020. godine najmanje 20 posto potrošene energije dolazi iz obnovljivih izvora – sunca i vjetra, biomase i drugih.
Subvencija kupnje drugih peći
Do 2015. godine ogrjevno drvo nismo ubrajali u svoju statistiku za zadaću iz EU-a, no onda smo odjednom to učinili, podigavši udio "obnovljivaca" na 28 posto čime smo zadovoljili cilj. No, energije iz sunca i vjetra, peleta kao biomase napravljene od ostataka drva trošimo malo.
"Upozoravao sam da bi nam se to moglo obiti o glavu jer nam Europska komisija, tako 'revnosna', može povećati udio na 40 posto, a ne znam kako ćemo onda taj cilj zadovoljiti. Ona neće biti policajac koji će nadzirati kako mi sve proizvodimo energiju iz obnovljivih izvora, ali će svakako kontrolirati emisije lebdećih čestica.
Hrvatska će kad tad morati subvencionirati kupnje drugih peći građanima, koje mogu koristiti pelet, gorivo ekološkije od ogrjevnog drveta", kaže za Novi list europarlamentarac Davor Škrlec.
