ZAGREB - Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić ocijenio je u ponedjeljak kako dobri proračunski pokazatelji za prošlu godinu nisu rezultat rada dviju vlada, od kojih je jedna znatniji dio mandata bila tehnička, nego oporavka gospodarstva i jačanja prihodovne strane.
"Kako to da smo u godini u kojoj smo imali dvije vlade, dvoje izbore, potpunu političku nestabilnost, zabilježili ovakve rezultate? Budimo realni - koliki je bio doprinos tih dviju vlada u tako nestabilnoj situaciji?" upitao je Grčić tijekom saborske rasprave o Izvješću o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu.
Riječ je, smatra, o trendu koji je dao svoje rezultate u 2016. i daje ih i sada u 2017. zahvaljujući oporavku gospodarstva, a ponajprije jačanju prihodne strane proračuna.
Ono što je nešto manje iskazani deficit u prošloj godini treba "zahvaliti" neispunjenju rashodovne strane proračuna u jednom dijelu, a posebno u onom dijelu koji se odnosi na kapitalna ulaganja.
Prihodi državnog proračuna u 2016. su, naime, u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116,8 milijarda kuna, dok su rashodi rasli za znatno nižih 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna, zbog čega je i zabilježen povijesno niski deficit od 0,8 posto BDP-a.
Najveći su udio u ukupnim prihodima lani imali porezni prihodi, koji su ostvareni u iznosu od 71,7 milijarda kuna, 5,4 posto više nego godinu prije.
"Nakon šestogodišnje recesije i krize 2016. je bila godina koja krizu prelama i pokazuju se prvi znakovi pozitivne ekonomske aktivnosti koja je počela krajem 2015., ocijenila je HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić. Zasluge za dobre rezultate među ostalim vidi i u "kontinuitetu osobe koja je na čelu resornog ministarstva".
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) ustvrdio je da Hrvatska nema suradnju fiskalne i monetarne politike.
"Nema smisla slikati situaciju veselim bojama jer dominiraju sive i neke druge", rekao je Lovrinović.
Pad rashoda objasnio je izostankom državnih investicija. "To i moja baba zna tako smanjivati rashode", dodao je.
Zatražio je i ažuran i transparentan uvid u javni dug, zakonsku kontrolu javnog duga te da se profesionalno ojača sektor koji prati javni dug, a vladajućima je poručio da se zadužuju jefitinije.
"Govorite nam istinu koliko god ona bila bolna. Ovo mora biti zemlja istine", poručio je Lovrinović.
Boris Lalovac iz SDP-a ocijenio je kako je pred nama razdoblje u kojem treba iskoristiti pozitivne efekte te bi se trebale napraviti strukturne reforme. "Mislim da je sada vrijeme da se to pokuša, da već u sljedećem proračunu napravimo reforme i da budemo spremni, ako se to uopće može, kada dođe sljedeća kriza", istaknuo je Lalovac.
Taj bivši ministar finacija u SDP-ovoj Vladi rekao je u vezi s "rupom" u hrvatskome zdravstvenom sustavu kako nema vlade koja je tu rupu uspjela dovesti u granice.
Prisjećajući se izdvajanja HZZO-a iz riznice, istaknuo je kako je Vlada tada donijela odluku na koju on kao ministar nije mogao utjecati, ali je bio protiv nje. "No, tri godine nakon toga volio bih vidjeti kakvi su učinci", rekao je Lalovac.
