Prva sjednica Vlade ima samo 12 točaka dnevnog reda, među kojima je možda najbitnija ona o imenovanju Ljubice Đukanović, pomoćnice ministra zdravlja za predstavnicu Vlade u postupku mirenja sa sindikatima liječnika i medicinskih sestara. Oni su u ponedjeljak napustili pregovore o novom kolektivnom ugovoru i zatražili da otpočne postupak mirenja pred Gospodarsko-socijalnim vijećem. Ne isključuju mogućnost štrajka u slučaju izostanka dogovora. Vlada je navela i da nije suglasna s prijedlogom da miritelj bude Edin Sarajlić, a njega predlažu sindikati.
O ukidanju zdravstvenog starijim studentima govorila su dva ministra. Ovakve mogućnosti postojale su u članku 10. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju još iz 2008. godine, ustvrdio je ministar zdravlja Rajko Ostojić. Ministra obrazovanja Željka Jovanovića novinari su upitali je li to "motivacija" studenata da prije završe fakultet.
"Činjenica je da bi bilo dobro da do 26. godine svi studenti završe svoje fakultete, jer u Hrvatskoj se predugo studira. Programski ugovori koje smo potpisali sa svim sveučilištima omogućuju da sveučilišta koja skrate rok studiranja dobiju dodatnu stimulaciju", kazao je, dodajući da to jest stimulacija studentima da završavaju fakultete u kraćem roku nego što je to bila praksa u prethodnim godinama.
Vlada je odlučila izmijeniti udjele u sufinanciranju otplate rata kredita za projekt "Unutarnje vode" koji je sklopljen između RH i Europske banke za obnovu i razvoj 2007. godine. Radi se o preostalom zajmu za izgradnju vodno-komunalne infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave s malim prihodima.
Ubuduće će 55 posto zajma plaćati Hrvatske vode i lokalne samouprave, a 45 posto će plaćati država. Unutar ovih prvih 55 posto, više ide na teret Vodama koje će pokrivati 90 do 95 posto iznosa, ali ne preko ukupno 243 milijuna kuna.
Prijenos dugova na lokalnu samoupravu
Vlada je prihvatila izvješća o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Ureda za sprječavanje pranja novca, a po prijedlogu Ministarstva financija poreze i ostale dugove prema državi koje su minulih godina nagomilali NK Zadar i NK Šibenik plaćat će lokalna zajednica.
NK Zadar dužan je više od 20 milijuna kuna poreza i ostalih javnih davanja s kamatama, a država od NK Šibenika potražuje čak 54,3 milijuna kuna.
