U Đakovu se prošli tjedan zbila devastacija parkova, a glavna meta bile su breze, napisali su na svojoj Facebook stranici iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode te pritom zamolili za pomoć. Grad pak tvrdi da ništa nije sporno.
"Briga o okolišu briga je o skladu i odnosu čovjeka s okružjem u kojem živi. Kako je Đakovo urbana sredina, dužnost je svih nas brinuti se o sustavnoj prilagodbi i održavanju adekvatne hortikulture u urbanoj arhitekturi i svakodnevici građana", ističe gradonačelnik Đakova MarinMandarić pa nastavlja:
"Neobično je da građanska inicijativa 'Dani kolektivne sadnje drveća Zasadi drvo, ne budi panj' prepoznaje brigu o hortikulturi u gradu kao ekocid i uništavanje, betonizaciju i slično, kada im je, podsjećam, Grad Đakovo prije samo nekoliko mjeseci bio partner u istoimenoj akciji. Tada je Grad kupio i osigurao oko 300 sadnica različitih vrsta. Podsjećam i da su breze prije desetak godina uklonjene iz Ulice bana Josipa Jelačića, nakon toga i iz Kvaternikove te prošle godine iz Ulice kralja Tomislava. O teškoćama koje brojnim Đakovčanima stvaraju breze bilo je govora i na sjednicama Gradskog vijeća Grada Đakova. Upozoreno je tako u listopadu prošle godine na problem 54 breze u neposrednoj blizini Osnovne škole Josipa Antuna Ćolnića, čije su uklanjanje tražili građani, Mjesni odbor Sjever-Dračice i O.Š. J. A. Ćolnića."
"Odluke koje se donose po tom pitanju nisu ni proizvoljne ni ishitrene", stoji među ostalim u priopćenju
"Samo je u Strossmayerovu parku uklonjeno 70 sasušenih stabala i u potpunosti je obavljena zamjenska sadnja. Gdje god se uklone stabla koja na bilo koji način onemogućuju normalan život, sade se nova. Odgovorno upravljanje i briga o urbanoj arhitekturi i hortikulturi temelje se na sustavnom planiranju i osluškivanju potreba zdravog i praktičnog življenja naših građana. Kolektivna memorija i pojedinačna intimna sjećanja sve nas vežu uz postojeću hortikulturu – parkove, šume, igrališta, šetališta – ali i ona, kao i naši životi, mijenjaju se, prolaze i obnavljaju se. Neizbježno je da dolaze novi naraštaji i ljudi i bilja. Vjerujem da će nova stabla stvarati neka nova sjećanja u djetinjstvima generacija koja dolaze", zaključuje Marin Mandarić.
