Jedna po jedna. Stepenice Meštrovićeva paviljona nestaju, a zbog radova još uvijek se diže velika prašina. Građani iz inicijative Vratite magnoliju od zahtjeva ne odustaju. "Prvi je hitna obustava radova dok se ne provede javno savjetovanje ili prezentacija cjelokupnog projekta javnosti jer građani imaju pravo znati što se događa sa spomenikom kulture odnosno s kulturnim dobrom i oklišem naravno", kazala je Jasna Šimunovac iz inicijative Vratite magnoliju.
A da se sve događa bez znanja struke i javnosti, tvrde i u Društvu arhitekata Zagreb. "Mi nemamo uvida i istražujući ovdje na licu mjesta moramo utvrđivati da li se radi prema rješenjima za koja uopće nismo sigurni kakva su, kolika su jer ih nismo nigdje vidjeli, prema prijektima koje isto tako nismo mogli nigdje vidjeti", kazao je Tihomil Matković iz Društva arhitekata Zagreba.
Natječaja, uvjeravaju, nije bilo. A još nije jasno ni kako je moguće da jasno naznačeni radovi na uređenju javne i zelene površine oko Doma hrvatskih likovnih umjetnika, uključuju i radove na građevini koja je zaštićeno kulturno dobro.
"Da li je projekt napravljen da je uvažio sve vrijednosti pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra. I vi kao novinari, mi kao struka i javnost istražuje koji će tu kamen biti ugrađen. Masa toga je ostala, dosta nejasna i malo je čudno da je i projektno rješenje takvo da se stvari toliko odrađuju u hodu", kazao je Matković.
Nadležni gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture ni danas nije dao odgovore. Iz drugog gradskog ureda kažu da će najavljeno uređenje okoliša zapravo obuhvaćati i pavIljon, a potvrđuje to i Ministarstvo kulture.
"Zamjenjuju se dotrajale stare stepenice prema objektu, a trijem objekta će se nakon pranja i čišćenja ponovno obraditi štokanjem. Također će se, prema zahtjevu HDLU-a, svjetlarnici zamijeniti identičnim novima. Cijeli objekt će se oplemeniti sa ambijentalnom rasvjetom, a mijenja se, također, rasvjeta fontane", stoji u priopćenju ministarstva.
Arhitekti poručuju - obnova stepenica nije sporna, ali je sporan način na koji se ona provodi.
"Prvo je postojala greška grada u kojem on desetljećima ne održava ovu zgradu i onda je zapravo jedino rješenje da preko koljena dođu bageri, razruše i rade nešto novo bez da itko ima ikakvu informaciju. Zgrade se moraju održavati. Na ovaj način ćemo vjerojatno platiti puno više nego da smo redovito održavali naše zgrade", kazala je arhitektica Iva Marcetić.
A to neodržavanje, kao i radovi o kojima se više ne zna nego zna, stajat će nas više od 7 milijuna kuna.
