Split ne odudara od ostatka zemlje. Postaje grad starih ljudi dok mladi bježe u susjedne općine i gradiće, najviše zbog jeftinijih stambenih kvadrata. Usporedbe radi, u Splitu su 1979. godine rođena 3624 djeteta, a 2012. duplo manje - samo 1739 djece.
Istraživanje demografa dr. Stjepana Šterca i geografkinje Ane Jurić pokazali su da je grad pod Marjanom na korak do demografskog sloma. Od 1991. godine godišnje gubi 1113 stanovnika. Tim tempom bi do 2021. godine mogao pasti ispod 150.000 stanovnika.
Skup život u gradu
Upravo je u drugom najvećem gradu u zemlji posebno vidljiv trend smanjivanja središnjeg gradskog naselja i seljenja stanovništva u prigradske urbanizirane zone. Nije to preseljavanje vezano samo za samostalna naselja unutar Splita, nego i za preseljavanja prema susjednim gradovima, primarno Solinu i Kaštelima. Treća struja iseljavanja išla je prema Zagrebu, a četvrta izvan Hrvatske, prema razvijenim europskim i ostalim zemljama - ističu autori studije.
Najgore što se može dogoditi Splitu je daljnji intenzivni odlazak mladih u inozemstvo ili iz Splita u druge gradove, prvenstveno Zagreb, pa se mjere demografske politike moraju usmjeriti prije svega prema mladima i njihovu ostanku u Splitu.
Zabrinjavajuća je i činjenica da u gradu prevladava stara i starija populacija. Podaci kažu da je 2013. godine u Splitu rođeno 1557 djece, a umrlo 1839 ljudi.
Svaka peta žena trebala bi roditi jednom godišnje
Ipak autori studije nude i tračak optimizma:
"Usprkos svim problemima s kojima se žene i obitelji nose, za podizanje rodnosti iznad prosječne godišnje smrtnosti u gradu Splitu bi se već danas trebalo roditi barem tisuću djece više kako bi se osiguravala obnova stanovništva. Za početak to izgleda kao malo moguća varijanta, ali kad se vidi udio žena starosti 20 do 29 godina u ukupnom fertilnom kontingentu koji iznosi 27,3 posto ili 11 389 ukupno, jasno je kako potencijal postoji.
Kada bi svaka peta žena rodila jednom godišnje, mogli bismo osigurati obnovu", ističe Šterc.
Zrinka Radunić, majka dvoje djece i koordinatorica Udruge RODA za Split i Dalmaciju, smatra kako Split bilježi pad broja novorođenčadi prvenstveno zbog preskupe cijene stambenog kvadrata, zbog čega mlade obitelji bježe u susjedna mjesta i gradove.
Dječji boravak je najskuplji u državi
No, ima i nekoliko vrlo konkretnih prijedloga kako povećati natalitet u Splitu:
"Grad Split bi trebao osigurati besplatne udžbenike školskoj djeci te osnovati dovoljan broj dječjih vrtića. Ne zaboravimo i da samo nekoliko osnovnih škola na područja Splita ima organiziran cjelodnevni boravak djece i da je cijena tog produženog boravka za splitske roditelje jedna od najskupljih u državi. To se mora promijeniti" ističe Zrinka Radunić.
"Procjenjuje se kako je u gradu Splitu u zadnjih 25 godina rođeno manje oko 6200 djece, a u 35 oko 17.300 djece manje, a prosječno je godišnje smanjenje rađanja za oko 6 posto. Nastavi li se takav trend u sljedećih nekoliko godina, pretpostaviti je smanjenje rodnosti na ispod 1500 rođene djece godišnje u optimističkoj varijanti ili čak na ispod 1300 djece u manje optimističkoj - upozoravaju Šterc i Jurić.
