Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu počinje trodnevni službeni posjet Rusiji na poziv ruskog kolege Vladimira Putina s namjerom da potakne bilateralne odnose koji su godinama zapušteni.
Službeni posjet Ruskoj Federaciji Grabar-Kitarović će započeti sastankom s ruskim predsjednikom Putinom u Sočiju u srijedu, službeno je u utorak u isto vrijeme priopćeno s Pantovčaka i iz Kremlja.
Nakon sastanka bit će potpisani protkoli o suradnji dvaju ministarstava unutarnjih poslova, dvaju državnih odvjetništava, hrvatskog i ruskog ministarstava kulture za iduće dvije godine, nacrt plana konzultacija dvaju ministarstava vanjskih poslova i nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država.
Bit će to prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. godine, a ključni mu je cilj je "novi zamah u odnosima koji su godinama zapušteni", rekao je prošli tjedan izvor s Pantovčaka.
Putin je predsjedničin posjet Rusiji najavio prije deset dana u Moskvi prilikom primanja vjerodajnica novih veleposlanika, među kojima i hrvatskog Tončija Stanišića. Prethodno je Hrvatska dvije godine bila bez veleposlanika u Moskvi.
Putin je tom prigodom rekao da "očekuje da će na predstojećim razgovorima biti postignuti sporazumi u političkom, ekonomskom i humanitarnom području, uključujući rješavanje pitanja vezanih za otvaranje ruskog znanstvenog i kulturnog centra u Zagrebu".
Drugog dana posjeta, u četvrtak, hrvatska predsjednica će se u Moskvi odvojeno sastati s premijerom Dmitrjem Medvedevim, predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvjenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom.
Kako se doznaje na Pantovčaku, Grabar-Kitarović će u razgovorima u Rusiji, uz bilateralna pitanja, poseban naglasak staviti na stabilnost jugoistoka Europe te na globalnu ulogu Ruske Federacije. Hrvatska i Rusija, naime, imaju zajedničke interese u borbi protiv međunarodnog terorizma i svih oblika ekstremizama, kao i interes za stabilnost jugoistoka Europe. Tako će i jedna od tema razgovora biti situacija u Bosni i Hercegovini.
Među temama razgovora svakako će biti Agrokor u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povrat duga.
Ukrajinska kriza je također nezaobilazno pitanje, posebice nakon što je premijer Andrej Plenković ponudio Kijevu hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija, što se Moskvi nikako nije svidjelo i izazvalo je dvije negativne reakcije ruskog ministarstva vanjskih poslova. Na Pantovčaku ističu da hrvatska vlada i predsjednica podržavaju punu provedbu sporazuma iz Minska i sve što se dogovori u okviru njega te da su hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji "dragocjena, ali mogu biti korisna samo ako se sve potpisnice minskog sporazuma za to zalažu".
I problem zagađenja u Slavonskom Brodu, za koje je odgovorna rafinerije u Bosanskom Brodu u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft, naći će se na dnevnom redu, a velika je šansa da se postigne rješenje za to pitanje do kraja listopada, kažu izvori na Pantovčaku.
Veliki interes za rusko-hrvatski poslovni forum
Središnji događaj drugog dana posjeta Grabar-Kitarović svakako će biti rusko-hrvatski poslovni forum za koji postoji veliki interes.
Izvori u uredu predsjednice kažu da se radi o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu te da se od tog foruma očekuju konkretni rezultati. Na forum u Moskvu dolazi oko 150 predstavnika stotinjak hrvatskih tvrtki, a s ruske strane je dosad potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki.
Za medijsko praćenje tog događaja, na kojemu će se obratiti i predsjednica Grabar-Kitarović, prijavilo se više od 20 medijskih kuća.
U petak, zadnjeg dana posjeta Rusiji, predsjednica će održati predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu G.V. Plehanov gdje će joj biti dodijeljen počasni doktorat.
Nakon toga putuje za Sankt Peterburg gdje će se sastati s guvernerom Georgijem Poltavčenkom, bliskim suradnikom predsjednika Putina i zagovornikom rusko-hrvatske suradnje.
U izaslanstvu koje sa sobom vodi predsjednica u Rusiju su, među ostalima, državna tajnica Zdravka Bušić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan.
