Nije nepoznanica da velik broj Hrvata radi na crno. No, čini se da se Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odlučilo uhvatiti u koštac s tim problemom i boriti se protiv rada na crno donoseći poseban zakon o suzbijanju neprijavljenog rada.
Resorno je ministarstvo već pokrenulo proceduru za donošenje tog zakona te će do 30. rujna trajati javno savjetovanje o obrascu prethodne procjene za izradu nacrta tog zakona koji bi trebao smanjiti broj radnika koji rade na crno, piše Novi list. Broj takvih radnika koji rade neprijavljeno nije poznat, no Ministarstvo navodi da procjene govore o udjelu od oko deset posto službenog broja zaposlenih. U prijevodu, u Hrvatskoj na crno radi možda i do 150 tisuća ljudi.
Kako navode iz Ministarstva, novi zakon bi trebao prepoznati sve oblike neprijavljenog rada i odrediti mjere za njegovo suzbijanje.
Novim zakonom najviše bi profitirali - radnici
Ističu i to da neprijavljeni rad ima najgore negativne učinke na radnike koji su izloženi rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu te nemaju dostatnu socijalnu zaštitu. Osim toga, takvim je radom zakinuta i država u smislu naplate poreza i doprinosa, a miješanje prijavljenog i neprijavljenog rada na tržištu rada donosi povredu tržišnog natjecanja neravnopravnih poslodavaca kao gospodarskih subjekata.
"Poseban oblik neprijavljenog rada odnosi se na obavljanje neprijavljenog rada uz istodobnu mogućnost korištenja socijalnih naknada, za koja se novac osigurava iz državnog proračuna. Takav pojavni oblik zadire ne samo u prekršajnu odgovornost već i u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove", napomenuli su iz Ministarstva.
Novi zakon, koji će jasno odrediti ovlasti inspektora i osigurati da radnici iz neprijavljenog rada prijeđu u prijavljeni, će imati najveći učinak na radnike koji u neprijavljenom sustavu nisu imali zakonito uređen radni odnos i odgovarajuće prijave u sustavu obveznih osiguranja te će im biti omogućeno puno ostvarivanje njihovih radnih prava.
Prema podacima Ministarstva, neprijavljeni rad najrasprostranjeniji je u području uslužnih djelatnosti, pa bi onda taj sektor trebao najviše osjetiti učinke novog uređenja.
Primjena od iduće godine?
O tome kada bi trebala početi njegova primjena ministarstvo ne otkriva u svojoj najavi, kao niti detalje Zakona, no pozivaju se na Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) gdje su najavili donošenje tog zakona, u kojem se navodi da bi to trebalo biti najkasnije do kraja sljedeće godine. No, s obzirom da je Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada najavljen kao mjera reforme te o njezinu provođenju ovisi i dobivanje nepovratnih sredstava iz EU fondova, vrlo je vjerojatno da će se Vlada pridržavati tih rokova.
Vlada je pak u Programu za suzbijanje neprijavljenog rada otkrila neke od mjera u borbi protiv neprijavljenog rada. Tako bi inspektori za svakog neprijavljenog radnika kojeg zateknu kod nekog poslodavca mogli naložiti retroaktivnu prijavu za vrijeme za koje su utvrdili da je radio na crno. Ukoliko pak to nije moguće utvrditi, poslodavac bi bio dužan prijaviti radnika retroaktivno na najmanje tri mjeseca, uz plaćanje doprinosa i poreza te plaće radniku i to prosječne plaće u djelatnosti kojom se tvrtka bavi. Za ponovljeni prekršaj radnike bi se moralo prijaviti šest mjeseci retroaktivno. U oba slučaja plaćala bi se kazna od 20 tisuća kuna po radniku, a ponovi li poslodavac taj prekršaj i treći put, prijeti mu zabrana obavljanja djelatnosti.
Na crnoj listi poslodavaca bi mogli završiti oni poslodavci koji imaju neprijavljene radnika, a ta bi se lista formirala po uzoru na listu poslodavaca koji radnicima ne isplaćuju plaće. Na taj način bi radnici unaprijed saznali je li njihov poslodavac sklon zapošljavanju na crno, ali bi istovremeno i ostale tvrtke na tržištu znale tko im je konkurencija.
Osim svega navedenog, u planu je formiranje liste poslodavaca koji se pridržavaju zakona i poštuju prava radnika. Takvi bi dobili oznaku "Poslodavac prijatelj radnika".
