Niska teroristička prijetnja
SOA ocjenjuje da je teroristička prijetnja na hrvatskom teritoriju niska, ali postoji rizik, prvenstveno Hrvatske kao članice NATO-a i Europske unije od islamističkih terorističkih organizacija. SOA navodi da je broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj mali, nekoliko desetaka osoba, većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja.
"Procjenjujemo da za sada nema izravne prijetnje sigurnosti Republike Hrvatske od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim ne smije se isključiti moguća prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez potpore neke terorističke organizacije a koju je vrlo teško otkriti".
Radikalizirani maloljetnik
Na teritoriju tzv. Islamske države boravi šestero hrvatskih državljana, većina nije živjela u Hrvatskoj, ali imaju dvojno državljanstvo.
"Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a. Za dvije osobe je utvrđeno da su sudjelovale u borbenim aktivnostima".
SOA je detektirala maloljetnika s nakanom pridruživanja islamističkim skupinama u Siriji koje dnevno objavljuju preko 90 tisuća poruka na društvenim mrežama.
"Mladić se radikalizirao putem Interneta pri čemu je stupio u izravni kontakt s 'džihadistima' iz Sirije koji promoviraju borbu za tzv. Islamsku državu".
Kroz razgovor s obitelji i uz psihološku pomoć, navodi SOA, maloljetnik je napustio radikalne stavove i odustao od odlaska. "S područja Europe broj boraca na strani tzv. Islamske države popeo se oko 4500".
Rat u Ukrajini
Hrvatski državljani sudjeluju i na ukrajinskom ratištu. 'Trenutno se na području ukrajinskog sukoba, u postrojbama ukrajinskih snaga, nalazi osam hrvatskih državljana'.
Lijevi i desni ekstremizam
Iako je ekstremizam u Hrvatskoj marginalan, u SOI su uočili kontinuirano djelovanje pripadnika desnog i lijevog ekstremizma.
No izdvajaju.
"I dalje su aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja li i šire. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideološkim polazištima".
Hrvatsku se špijunira
SOA otkriva da je Hrvatska izložena obavještajnom djelovanju država koje Europsku uniju i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov.
"Obavještajni djelatnici ovih država pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, ali koriste i druge načine prikrivanja svog stvarnog identiteta i namjera".
U fokusu im je prikupljanje raznih informacija pa i industrijska špijunaža. U svom radu ove strane službe zloupotrebljavaju hrvatski medijski prostor.
"Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO- a i EU-a u aktivnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu".
Otkrivanje korupcije
SOA stalno radi na otkrivanju korupcije koja je i dalje vidljiva pri javnim natječajima i sklapanjima poslova pogodbom.
Navode i slučaj pranja novca kroz privatizaciju tvrtke u suvlasništvu države. SOA je prikupila podatke o privatizaciji velikog trgovačkog društva u kojemu je država značajan suvlasnik. Otkrilo se da su odgovorne osobe zlorabile položaj i ovlasti.
Knjigovodstveno su prikazivali da je tvrtka posudila stotinjak milijuna kuna drugim tvrtkama, a onda su taj novac koristili za kupovanje dionica društva za svoj interes. Kupovali su ih čak na svoje ime, kao i na imena pouzdanika. Nelegalno stečenu financijsku korist koristili su i za daljnju kupovinu dionica tvrtke na otvorenom tržištu, a vraćanje duga prikrili su donošenjem odluka o uplati dividende sljedećih nekoliko godina u temeljni kapital društva u kojemu je država značajni suvlasnik. SOA je o svemu obavijestila DORH radi kaznenog progona odgovornih osoba.
Balkanska ruta
Hrvatska se nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute. Osim droge, koristi se i za preprodaju oružja što su kao profitabilnu aktivnost prepoznali pripadnici hrvatskog krim-miljea i njihovi suradnici iz zemalja okruženja. Osim toga, kriminalci iz regije koriste hrvatski teritorij za skrivanje.
"Takva će situacija i daljnje biti prijetnja stanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj, zbog opasnosti od širenja kriminalnih obračuna i sukoba izvan teritorija njihovih matičnih država".
Najveći broj sigurnosnih provjera
SOA je prošle godine obavila gotovo 6000 sigurnosnih provjera što je najveći broj provjera obavljenih u jednoj godini. Za svoj rad iz proračuna su dobili 324 milijuna kuna, 40 posto zaposlenika čine žene, a prosječni djelatnik ima oko 40 godina i fakultetski je obrazovan.
"Najbolji pokazatelj našeg rada jest da je Hrvatska u protekloj godini bila sigurna i stabilna država, što je preduvjet gospodarskog i općeg društvenog napretka", poručuje ravnatelj SOA-e dr.sc. Dragan Lozančić.
Kao dio odgovornosti prema javnosti ističe SOA, dokumentaciju nekadašnje Službe državne sigurnosti, nakon kategorizacije koja je pri kraju, predat će Hrvatskom državnom arhivu.
Čitav javni dokument Sigurnosno obavještajna agencija: Javno izvješće 2015. možete potražiti ovdje
