Na kršenje Ustava i zakona SDSS-ove saborske zastupnice Dragane Jeckov koja je u Hrvatskom saboru, umjesto hrvatskim, govorila srpskim jezikom upozorili su saborski zastupnik Željko Glasnović, povjesničar Josip Jurčević, bivši saborski zastupnik Vlado Ošust, predstavnik Koordinacije udruga "Tigrova" Zlatko Majić, predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja Grada Zagreba i Zagrebačke županije Rozalija Bartolić te predsjednica Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara Zorica Gregurić.
Upozorivši da i dalje u Srbiji traje napad na hrvatski jezik koji je, pored teritorija, temelj države i nacionalnog identiteta, Glasnović je podsejtio i da su se protiv Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine izjasnili bivši predsjednik RH Stjepan Mesić i i bivši šef OZNA-e Josip Manolić, a za što su "nagrađeni u sadašnjoj Hrvatskoj". Podsjetio je i da su u bivšoj Jugoslaviji ljudi i osuđivani zato što su čitali novine na hrvatskom jeziku.
"Danas ti mentalni Jugoslaveni opet hoće kreirati naš kulturni prostor. Neće uspjeti i kažem im adios", rekao je Glasnović.
Govor na srpskom nije bio slučajan
Naglasivši da su po Ustavu u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, Ošust je rekao i da je slična situacija napada na hrvatski nacionalni interes bila i 1997. u saborskom Županijskom domu kada je zastupnik SDSS-a Vojislav Stanimirović zlorabio institut prava govora i počeo govoriti na srpskom jeziku što je izazvalo negodovanje drugih zastupnika. Nakon toga, podsjetio je, Stanimirović više nikada u Hrvatskom saboru nije govorio srpskim jezikom. Upozorio je i da je Ustavom regulirano to pitanje, ali ne i saborskim Poslovnikom.
Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata održala je konferenciju za medije u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora. Zeljko Glasnović, Zorica Gregurić, Josip Jurčević, Zlatko Majić.
Da zastupnica Jeckov nije slučajno u Saboru govorila srpskim jezikom smatra Jurčević, kazavši kako je to bio određeni test u kakvom su stanju hrvatske institucije koje trebaju štititi hrvatski jezik, koji je službeni jezik u zemlji. Naveo je i da je 1967. u zaštitu hrvatskog jezika stalo 17 jezičnih lingvističnih institucija dok danas u njegovu zaštitu nisu stali Sabor niti druga nadležna institucija. "Iza srbijanskih akademika i jezičnih udara idu i dolaze srbijanski tenkovi", rekao je.
Žurna rasprava u Saboru
Na inertnost pri zaštiti hrvatskog jezika od odgovornih institucija upozorila je Gregurić rekavši kako od saborskih zastupnika traže žurnu raspravu na tu temu za vrijeme izravnog televizijskog prijenosa saborske sjednice te javnu osudu kršenja hrvatskog Ustava, zakona i saborskog Poslovnika.
Bartolić je rekla i da njezina udruga, uz ostalo, od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića zahtjeva javnu ispriku zbog "uvrede žiteljima Hrvatske zbog pokušaja omalovažavanja hrvatskog jezika u Saboru".
