Genetički epidemiolog i član Vladina znanstvenog savjeta, doktor Ozren Polašek, komentirao je djelomično popuštanje epidemioloških mjera kojima je dopušten rad terasa ugostiteljskih objekata i treninzi u zatvorenom.
"Sa psihološkog i gospodarskog stajališta, jasno je da smo krenuli u otvaranje, a s druge strane gotovo je izgledno da će takva situacija dovesti do određenog porasta slučajeva. Sljedeća dva tjedna su kritična pa ćemo vidjeti u kojem smjeru idemo. Sada će nam trebati možda i više od dva tjedna da vidimo što se događa s epidemijom. U ovom trenutku smo u povoljnoj situaciji i u populaciji imamo vrlo malo virusa u usporedbi s nekim situacijama iz prošlosti. Moguće je da ćemo vidjeti manje brojke, ali pažljivo se promatra obrazac epidemije i gotovo dnevnim odlukama se donose pravila i smjernice", istaknuo je Polašek za N1.
Pažljivo s novim sojevima
No, nedavno su otkrivena čak tri nova soja u Hrvatskoj. Polašek smatra da to nije nužno problematično, ali ističe da ipak trebamo biti pažljivi.
"Rizik za pojavu novih sojeva veći je u situacijama u kojim je epidemija loša kontrolirana, u kojima postoji veliki broj ljudi koji su zaraženi. Imamo situaciju iz Brazila koji je bio poprilično teško pogođen, pa imamo brazilski soj. Istu stvar vidimo i u Južnoafričkoj Republici. Pojava tih sojeva ili varijanti ne znači nužno da je to problem ili da nam to predstavlja situaciju koja nas treba zabrinjavati, ali moguće je da se neki od tih sojeva prikažu drugačije od ovog osnovnog soja na koji smo navikli", pojasnio je Polašek i dodao da novi sojevi mogu imati drugačija svojstva.
"Stvara se niz novih sojeva, ali većina ih je manje važna od ovakvih sojeva, oni se sporije šire i nestaju iz populacije. Međutim, u manjem broju slučajeva događaju se preslagivanja i rekombinacije koje mogu dovesti do teže kliničke slike ili bržeg širenja. Još uvijek nemamo točno izmjerene pokazatelje za nove sojeve jer su i sojevi dinamička struktura. Za sad vidimo da se neki sojevi šire dosta brže. Govori se dosta o južnoafričkom soju koji bi mogao biti i nešto teže kliničke slike, ali nemamo potpuno pouzdane znanstvene pokazatelje", objasnio je.
Cjepivo je jedini izlaz
Polašek tvrdi da je cjepivo i dalje jedini izlaz iz pandemije, iako je i on primijetio da se neki sojevi ponašaju drugačije s pojedinim cjepivima.
"Neki sojevi se ponašaju malo drugačije u kombinaciji s pojedinim cjepivima tako da se i u preliminarnim istraživanjima prijavljuje da neka cjepiva nude možda nešto manju zaštitu od zaražavanja u odnosu na neke sojeve, ali upravo je krenuo niz takvih ispitivanja koji će nam dati pouzdanije podatke. Čini se da većina cjepiva protiv većine sojeva štiti od najtežih kliničkih ishoda – hospitalizacije i smrti", pojasnio je Polašek.
Istaknuo je da je teško govoriti o tome hoćemo li se morati cijepiti protiv covida-19 svake godine, kao, primjerice, protiv gripe. "Očekivanja se kreću od toga da ćemo se morati svake sezone ili cijepiti ili docjepljivati do onih očekivanja koja kažu da bi se docjepljivanje moglo događati svakih nekoliko godina. Najoptimističniji među nama zagovaraju čak i ideju da bi stanični imunitet mogao biti kritičan i da bi neka cjepiva kod određenih ljudi možda mogla izazvati i doživotnu zaštitu", zaključio je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
