Emisije neutrona, slapovi tekućeg litija i fuzijska energija. Nuklearna fizika će spasiti planet. Nije znanstvena fantastika nego projekt težak 690 milijuna eura većinom financiran iz EU fondova na kojem će raditi španjolski i hrvatski znanstvenici. U Hrvatskoj će se raditi kranovi, dijamantni detektori i prestižni materijali za akcelerator DONES.
Taj akcelerator će se graditi u velikom bunkeru u Granadi, a testirat će materijale za izgradnju prve europske fuzijske elektrane. Ta elektrana bi s radom trebala početi 2050-e. Čini se daleko, ali što je pričekati 30 godina kad postoji mogućnost da se razvije energija koja će imati 1000 puta veću snagu od običnih elektrana. Koliko je sve to realno i može li fuzijska energija biti zelena budućnost? Ekipa RTL Direkta razgovarala je o tome s Tonćijem Tadićem, nuklearnim fizičarom s Instituta Ruđer Bošković.
Gospodine Tadić, o kakvom projektu je riječ. Kada će se izgraditi prva fuzijska elektrana?
Prva fuzijska elektrana na mreži bi mogla biti oko 2050. Da bi se to postiglo, nužna su dva uređaja. Jedan je ITER, međunarodni termofuzijski reaktor koji se gradi u Francuskoj. Na ITER-u bi do 2035. trebamo dobiti tzv. stanje goruće plazme, dakle stabilnu samoodrživu fuzijsku reakciju, dakle, doslovce komad sunca na zemlji. Nužni su i odgovarajući materijali koji mogu izdržati zračenje i uvjete kakvi su na površini sunca. U tu svrhu je potreban projekt DONES. To je akcelerator koji proizvodi intenzivno i usmjereno zračenje s kojim se testira izdržljivost materijala na uvjete kakvi će biti u fuzijskoj elektrani. Svo zračenje će se odvijati unutar bunkera debljine 4 metra betona.
Kakvu ulogu u svemu ima Hrvatska?
Institut Ruđer Bošković, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i hi-tech kompanija Inetec su dizajnirale čitav niz komponenti koje će biti ugrađene u DONES. To su kranovi, dva posebna krana neviđenih karakteristika s nevjerojatnom preciznošću. U Hrvatskoj traje dizajn posebnih dijamantnih detektora koji će provjeravati da li postoji emisija neutrona duž akceleratora.
Je li fuzijska energija budućnost?
To je budućnost energije. Dakle, za razliku od klasičnih nuklearki u kojima imate posla sa teškim, otrovnim, radioaktivnim materijalima, kod fuzije imate posla s vrlo malom količinom plina. Njezina efikasnost je tisuću puta veća kad gledate emisiju energije po jedinici mase. Kod nuklearki je lako početi a teško zaustaviti proces, ovdje je jako teško početi proces, a prilično jednostavno je za zaustaviti ga ako nešto ispadne iz balansa.
Mogu li fuzijske elektrane riješiti problem klimatskih promjena?
To mora riješiti problem klimatskih promjena jer čovječanstvo tu nema izbora. Cilj Europske unije je da do kraja ovog stoljeća u pogonu budu obnovljivi izvori, fuzijske elektrane, vrlo moderne i napredne nuklearne elektrane, da posve eliminiramo fosilne izvore i fosilna goriva.
Koliko je neobično da zemlje surađuju na ovakvom projektu umjesto da su konkurencija?
Nikada se u Europskoj Uniji nije dogodilo da dvije države članice djeluju zajedno u zajedničkom europskom interesu nego su uvijek nastojale podmetnuti klipove jedna drugoj. Ovo je primjer kako Hrvatska može odigrati dobro na Europskoj razini.
