simbol zagrebačkog potresa /

FOTO Anamarijina zgrada najviše je stradala... Postala je ruglo Zagreba, proglašena opasnom, a sad je zarasla

Image

Sada gotovo pola godine nakon rušenje temelji su obrasli travom, korovom, ambrozijom

28.8.2022.
12:59
VOYO logo

U Đorđićevoj postoji ono vrijeme prije 2020. godine i nakon. Simbol spomenute ulice je godinama bila dotrajala zgrada na uglu s naslikane dvije velike školjke. No 22. ožujka Zagreb je pokleknuo pod potresom jačine 5,5 po Richteru, a najviše je stradala njezina ulica…

Dan je provela na intenzivnoj njezi, a onda je stigla tužna vijest iz Klaićeve, unatoč naporima liječnika, nije se uspjela izvući. 15-godišnja Anamarija stradala je na svojoj adresi, u Đorđićevoj 13, gdje je živjela u stanu u suterenu, a za vrijeme potresa, na nju je pala greda…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon više od vije godine, u ožujku 2022. zgrada je srušena. Odluka o rušenju je donesena jer je zgrada proglašena opasnom, a ne zato jer je dvije godine nakon potresa riješena imovinsko-pravna zavrzlamama. Dok je trajala borba s birokracijom, sa zgrade je otpadala fasada, cigle pa i komadi namještaja.

Prvo je mjesecima prije rušenja stajala bez zaštitne ograde, a onda je tako više od godinu dana stajala polurazrušena ovog puta sa zaštitnom ogradom koja je djelomično blokirala cestu i sa strane Petrinjske i Đorđićeve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Banovina pred zimu /

Ispovijest starice iz Gline: 'Jedem kruh s pekmezom i sjedim u mraku'. Ovu zimu neće si moći priuštiti drva...

Image
Banovina pred zimu /

Ispovijest starice iz Gline: 'Jedem kruh s pekmezom i sjedim u mraku'. Ovu zimu neće si moći priuštiti drva...

Sada gotovo pola godine nakon rušenje temelji su obrasli travom, korovom, ambrozijom i ograda je pomaknuta s ceste. Simbol zagrebačkog potresa ponovno je zapušten i iskače u pročelju grada kao neuredan prizor. Nakon rušenje temelji su obrasli travom. Portal Zagreb.info je poslao upit Gradu Zagrebu o tome koja je sudbina zemljišta gdje se nekada nalazila stambena zgrada te ima li grad vlasnički udio u tom zemljištu? Također su pitali što se prema zakonu na tom mjestu smije, a što ne smije graditi te je li buduća gradnja na tom mjestu ograničena konzervatorskim pravilima? U cijelosti prenosimo njihov odgovor.

"Zemljište na kojem se nalazila stambena zgrada na uglu Petrinjske i Đorđićeve ulice, adresa Petrinjska 25 koja je srušena zbog oštećenosti uslijed potresa, upisano je u zemljišnim knjigama kao k.č. 6005/1, dvorište i zgrada mješovite uporabe, površine 234 m2, k.o. Centar. Na istoj je upisano devet etaža u vlasništvu Republike Hrvatske i fizičkih osoba. Grad Zagreb nema u vlasništvu nekretnine na navedenoj adresi. Sama lokacija, Petrinjska 25, nalazi se na području Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara", kažu iz Grada.

"Odlukom o donošenju GUP-a Grada Zagreba, članak 92., Posebni uvjeti zaštite za područje 2. Donji grad, utvrđene su mjere zaštite za zonu 'A' Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Sukladno tim mjerama, za gradnju novih objekata utvrđena je obveza provođenja javnog natječaja, za koji će, u sklopu procedure javnog natječaja, biti utvrđene detaljni konzervatorski uvjeti za predmetnu izgradnju", dodaju.

"Napominjemo da su na području povijesnog gradskog središta, kao morfološki i strukturalno potpuno definiranog prostora, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani obvezom uvažavanja i afirmacije prostornih vrijednosti: elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesnih graditeljskih struktura te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent", objašnjavaju iz Grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenička obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti, treba u svim elementima – morfološki, mjerilom i gabaritima – biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije – uličnog poteza, odnosno bloka i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje", zaključuju iz Grada Zagreba.

Dok se ne riješi pravna zavrzlama prolaznike Petrinjske i Đorđićeve ulice ovo mjesto podsjeća na traumatični period iz 2020., koji se proteže i do danas, ali i na nedaće stanovnika čija stambena pitanja dan danas nisu riješena. A turiste će zabavljati pogled na šarene uzorke tapeta i keramičkih pločica koji su ostali na pročelju, ne znajući da je upravo to mjesto gdje mlada osoba nije trebala izgubiti život u svom domu kada je trebala biti najsigurnija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo