Hrvoje Prpić poznati je hrvatski poduzetnik koji je nedavno osnovao udrugu Strujni krug, u koju su pozvani svi koji žele vidjeti što je moguće više električnih vozila na ulicama gradova, bez obzira voze li ih ili ne. "Cilj je da vratimo zelenilo u gradove i na otoke i da ne priuštimo našoj djeci da udišu ispušne plinove iz automobila, a to možemo samo ako nas je puno i ako smo glasni", kaže Prpić. U komentaru za RTL.hr analizira poticaje za kupovinu električnih vozila, ali i cjelokupni razvoj električnih automobila, te njihovu budućnost.
Prošli tjedan je započet i završen natječaj za poticanje kupnje električnih vozila. Počeo je u 9:00:00 sati, a završio je samo jednu sekundu kasnije. Što je to toliko zainteresiralo više od tisuću ljudi, a da ostalih 4 milijuna građana nije to zamijetilo i nije se prijavilo na isti taj natječaj?
1881. godine, čak pet godina prije nego je poznati njemački izumitelj Karl Benz patentirao svoj benzinski motor, francuski izumitelj Gustave Trouvé izveo je svoju električnu kočiju na ulice Pariza. Čak 22 godine je trajala bitka između dva tabora da bi cijelu priču 1908. godine završio Henry Ford sa svojim modelom T koji je postao prvi masovno proizveden automobil u svijetu.
Greška stara 112 godina
Interesantan je podatak da je Henry Ford prvi automobil izradio na bazi nikal željezo baterija, ali mu je upravo Thomas Edison savjetovao da zaboravi baterije jer su preteške i radi automobile na bazi motora s unutarnjim sagorijevanjem. Henry Ford je taj savjet poslušao i zbog toga danas muku mučimo sa zagađenjem u gradovima.
Trebalo je 95 godina od tog dana da jedan čovjek odluči promijeniti svijet.
2002. godine, poznati biznismen Elon Musk osniva Tesla Motors s ciljem da promijeni svijet i zamijeni benzinska i dizel vozila električnima. Iako je na prodaji PayPala zaradio 165 milijuna dolara, što je dovoljno da ostatak života provede na nekoj jahti na Bermudima, Elon je odlučio taj novac uložiti u izradu električnih vozila.
Šest godina od osnivanja i točno 100 godina od početka proizvodnje Ford modela T, izašao je Tesla Roadster. Baterije koje su stavljene u njega su bile baterije koje su se tada koristile za laptope, tisuće i tisuće malih baterija povezano je u jednu veliku. Kao što je model T najavio revoluciju tako je i Tesla Roadster, 100 godina kasnije, najavio promjene čiji smo svjedoci danas.
Potpora Silicijske doline
Nije lako stati protiv dvije najveće industrije svijeta – naftnu i autoindustriju. Milijuni ljudi rade u tim industrijama, zarađuju svoje plaće, plaćaju svoje poreze. Sa zarađenim novcem grade ceste, stadione, aerodrome, hotele. Ne možete samo tako stati ispred njih i reći "Ja imam bolji proizvod od vas, maknite mi se s puta!" Vjerojatno jedina grupacija koja je to mogla napraviti je bila Silicijska dolina, mjesto gdje se koncentriralo ogromno bogatstvo svijeta zahvaljujući digitalizaciji. Silicijska dolina nije imala svoje udjele u auto industriji, niti u naftnoj industriji, a s obzirom da je to bio dom Elona Muska, fondovi iz dolina svesrdno su financijski pomogli borbu Davida protiv Golijata.
Nije Musk imao podršku niti u ostatku Amerike. Amerika je velika naftna sila, a i autoindustrija je desetljećima imala jako dobre kontakte u Bijeloj kući. Nitko nije želio promjene, no malo po malo, uz snažnu pomoć kapitala, Tesla je isplivala iz početnih problema. Tesla je danas najvrednija automobilska kuća na svijetu, vrijedna kao Toyota, Daimler i Volkswagen zajedno, odnosno skoro dva puta nego cijela njemačka autoindustrija zajedno.
Cilj Elona Muska je bio promijeniti svijet i u tome je i uspio. Shvativši da Tesla neće otići, već da su jedini koji će nekamo otići u stvari kupci, sve su kompanije odlučile napraviti promjene u poslovanju i okrenuti se električnim vozilima. I to se danas pokazuje kao izuzetno pametan potez jer iako su izgubili prvu bitku, postoje naznake da će se njemačka, francuska i korejska industrija vrlo brzo prilagoditi i snažno odgovoriti. Tu je kumovala i EU sa svojim usmjerenjem prema ekologiji te slučaj dieselgate gdje je EU natjerala VW da novac od kazni uloži u elektrifikaciju svoje game vozila.
Preboljene dječje bolesti
Prvih šest godina donijelo je dječje bolesti. Baterije su brzo gubile kapacitet, bile su teške i sporo se punile, međutim, znanstvenici su napravili ogromne napretke. 2015. godine, Nissan Leaf se proizvodi s baterijom od 24 kWh da bi sljedeće godine baterija povećana na 30 kWh u potpuno jednakom kućištu. Dvije godine kasnije izlazi novi Leaf s baterijom od 40 kWh, a samo godinu dana kasnije poboljšana verzija sa čak 62 kWh. Osim toga, znanstvenici otkrivaju da ako se baterija prije punjenja predgrije točno određenom temperaturom, baterija se neće oštetiti prilikom punjenja, te proizvode bateriju koja traje 800.000 km.
Iako su svi ti napreci ubrzali prelazak na električna vozila, jako je malo zemalja koje danas imaju značajan udio električnih vozila. Najdalje je otišla Norveška koja je ove godine imala udjel od 75% električnih vozila u ukupnoj prodaji, a vjeruje se da je razlog taj što su u Norveškoj još 2009. godine uvedeni poticaji za električna vozila u različitim oblicima.
Ti su poticaji očito nužni u počecima, a kada je cilj postignut, oni se gase i uvode se kazne/zabrane za vozila s unutarnjim izgaranjem. To je praksa koju ćemo viđati i u drugim državama EU, a već šest godina je viđamo i u Hrvatskoj. Naime, fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već sedmu godinu isplaćuje kupcima novih električnih vozila od 70-80.000 kn prilikom kupnje što su trenutno najveći poticaji u Europi za električna vozila.
Potrebni jednostavniji poticaji
Problem koji nastaje kod ovako visokih poticaja je da ih nema dovoljno, pa oni koji ih ne uspiju dobiti glasno izražavaju svoju srdžbu optužujući fond da je cijela priča namještena. Početkom ove godine osnovana je udruga vozača električnih vozila Strujni krug koja ima za cilj očistiti zrak u gradovima, a jedan od ciljeva udruge je i prenijeti prijedloge budućih vozača električnih vozila ministarstvu zaštite okoliša i pokušati naći zajednički prijedlog koji bi omogućio jednostavnije poticanje kupnje električnih vozila.
Neki od prijedloga koji bi tako mogli povećati interes građana da kupe električna vozila su primjerice besplatno parkiranje u gradovima, besplatni trajekt, vožnja u traci za taksi vozila i vozila javnog prijevoza i slično.
Jedan od prijedloga je i da se PDV na električno vozilo može knjižiti u pretporez što se ne bi kosilo s uputama Europske Unije. Naime, najjednostavnije rješenje da se na električna vozila ukine PDV, ali to nije u skladu s odredbama EU. Međutim knjiženje PDV-a u pretporez je u skladu i tu ne bi trebalo biti problema.
Osim toga smatramo da bi bilo bolje da nema potrebe za natječajima, vjerujemo da bi bilo bolje da se poticaji isplaćuju automatikom, makar i manji nego su trenutni. Papirologiju bi mogle odrađivati auto kuće prilikom kupnje, te bi se na taj način više kupaca odlučivalo za kupnju električnih vozila.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su isključivo osobni stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav redakcije RTL.hr-a
