Povodom Dana državnosti, nekadašnji ministar gospodarstva i poduzetnik Goranko Fižulić na televiziji N1 govorio je o domaćem gospodarstvu 30 godina od stjecanja neovisnosti. Nije imao lijepih riječi.
“Ako uzmemo 1995. kao nultu godinu, ispada da je samo Slovenija rasla sporije od Hrvatske, sve ostale istočnoeuropske države su rasle brže. Nas su svi prestigli”, rekao je.
'Sve ciljeve ostvarujemo s devet godina zakašnjenja'
Napomenuo je kako su u apsolutnim iznosima BDP-a iza Hrvatske samo Bugarska i Rumunjska.
''Ako tome dodamo i demografsku katastrofu, mi nemamo puno razloga za slavlje, nego imamo razloga da se zamislimo zašto je do toga došlo, koji su uzroci našeg senzacionalnog neuspjeha i što treba učinti da se takva situacija ne nastavi i u narednih 30 godina”, rekao je Fižulić.
Istaknuo je kako je Hrvatska ostvarila sve svoje ciljeve, ali s devet godina kašnjenja u odnosu na usporedive istočnoeuropske zemlje.
“Hrvatska prekasno aplicira i ne stiže s ostalima uloviti vlak 2004. Iako je ta ponuda bila na stolu i Račanovoj Vladi u kojoj sam ja sjedio. Hrvatska to nije učinila zbog sukoba oko haaških procesa, generala i prevelikog straha i opreza Ivice Račana. Zakasnili smo devet godina i tih devet godina će se pokazati ključnima u našem zaostajanju u odnosu na druge istočnoeuropske države”, smatra Fižulić.
'Najuspješnije vlade bile su Račanova i prva Sanaderova'
Najuspješnije vlade, po njegovom mišljenju, bile su Račanova te vlada Ive Sanadera u prvom mandatu.
“Zapravo, glavnina rasta je kreirana u to vrijeme. U drugoj polovici 90-ih, rast je bio nešto veći nakon završetka rata, ali zbog uvođenja PDV-a, enormnih nelikvidnosti i enormnih kamatnih stopa taj je rast bio upropašten. Drugu vladu Ive Sanadera poklopila je kriza, a Milanovićeva vlada zabilježila je rast samo zadnje dvije godine”, kazao je Fižulić na N1.
Što se tiče sadašnjeg rasta, on smatra da isti prvenstveno ovisi o turizmu.
'Mi ne razgovaramo o problemima koji su normalni'
Spomenuo je i to da se u Sloveniji formiraju koalicije koje pobjeđuju na izborima, dok je u Hrvatskoj to nemoguće jer se kao glavna tema i dalje nameću problemi nestalih u Srbiji i problem hrvatskog naroda u BiH.
“Kad ste čuli da naši političari nameću temu gospodarskih odnosa sa Srbijom i Bosnom? Znamo li koliko nam je potrebno njihovih građana da bi naše gospodarstvo raslo? Mi ne razgovaramo o problemima koji su normalni za svaku državu, mi živimo u devedesetima”, ustvrdio je.
Za LNG terminal na Krku kazao je kako smo i taj projekt, koji je trebao biti strateški, dali na upravljanje drugome. Sukobe predsjednika i premijera nazvao je očekivanima.
“Oni koji su glasali za Zorana Milanovića sigurno nisu očekivali da se on vodi problemima Dragana Čovića. Ako se to nameće kao tema, bojim se da je za većinu hrvatskih građana to pogrešna tema, kao i rat u Ukrajini”, zaključio je Fižulić na N1.
