O prosvjedima hrvatskih građana u inozemnim medijima malo se izvještava i nema pravih analiza. Tvrdi to kandidatkinja za doktoricu na odsjeku socijalne antropologije na Sveučilištu Harvard Sanja Perić, koja se sama odlučila osvrnuti na zbivanja u Hrvatskoj. S. Perić opisuje prosvjede od njihovih početaka, govoreći o prosvjedima branitelja, do paljenja zastava vladajuće i najveće oporbene stranke.
Kad je riječ o tom posljednjem upečatljivom događaju, ističe kako su političari ishitreno zaključili da je riječ o djelovanju radikalnih elemenata među prosvjednicima, a strani mediji se zabrinuli zbog desničarskih ili fašističkih implikacija, unatoč tome što hrvatski građani itekako trebaju puno poraditi na vlastitom suočavanju sa nacionalizmom i govorom mržnje.
"Međutim, paljenja zastava su u ovom slučaju bila ključna iz upravo drugačijih razloga: ona su naime sugerirala novu i posebnu vrstu solidarnosti među prosvjednicima i kao takva nisu imala ništa zajedničkog sa eventualnim savezništvom sa suvremenom hrvatskom politikom. To je prije svega bila klasna solidarnost i prepoznavanje iste kao nečega što nadvisuje druge vrste podjela. Štoviše, paljenje zastava nije bilo upućeno samo protiv političkih elita u Hrvatskoj kao takvih, nego protiv činjenice da su u Hrvatskoj političke elite postale sinonim klasnih elita", piše Perić dodajući kako je u Hrvatskoj već uobičajena šala u kojoj sin majci pojašnjava kako će biti bogat, družiti se s nogometašima i živjeti u dvorcu i to zato što će biti političar.
Dodaje tome da se, unatoč činjenici da mediji u Hrvatskoj izvještavaju kako prosvjednici nemaju nikakav jasan plan niti cilj, poprilično jasnom čini klasna orijentacija protesta. S. Perić svoj stav argumentira natpisima s plakata prosvjednika koji upozoravaju na gospodarske nedaće u Hrvatskoj koje u svom tekstu navodi i sama autorica (nezaposlenost, neisplata plaća, mizerne mirovine, rastuću kreditnu krizu, porast cijena...).
Zamaskirane izjave su prijetnje političara
Govoreći o izjavama političara od onih premijerke da nam treba stabilnost, preko Hebrangovih da je SDP platio prosvjednike, do Milanovićevih da oni ne žele predaju vlasti na ulici, S. Perić kaže kako im je zajedničko "perfidna i zamaskirana javna prijetnja, promovirana od strane širokog spektra političkih aktera, a koja se sastoji u konstatiranju da će ovi prosvjedi ugroziti prijem Hrvatske u EU". Dodaje i da su "zamaskirane prijetnje" išle ruku pod ruku s nagovještajem još gore ekonomske situacije.
Josipović i Kosor poručuju da će primitivan narod uvesti u EU
Perić kritizira i izjave Ive Josipovića i Jadranke Kosor koji rade poveznicu između nasilja na prosvjedima kao odraza društva i ulaska Hrvatske u EU.
"U svojoj izjavi da su prosvjednici 'uvrijedili Zagreb svojim divljaštvom', Ivo Josipović se na nevjerojatan način pridružuje Jadranki Kosor koja je u govoru od prije nekoliko dana prigodom otvaranja skupa Europske pučke stranke izjavila sljedeće: 'Obavit ćemo svoj posao i ponosno s uzdignutim čelom ući ćemo u Europsku uniju i vratiti se kući, odnosno svom europskom civilizacijskom krugu.' Oboje su pri tom implicitno usporedili trenutno 'primitivno' i 'nazadno' hrvatsko društvo (koje kao takvo dakle nipošto nije dijelom 'europske civilizacije'), gotovo mesijanskim mogućnostima koje nude 'kulturni' europski faktori."
Pritom, piše, samo želi ukazati da se jezik umjerenosti, reda, progresa i kulture uopće ne poklapa sa onim što su karakterizirali Asli Bali i Aziz Rana u članku "Lažna umjerenost američkih najumjerenijih saveznika".
"Ovi događaji u Hrvatskoj i reakcije na njih podvlače ono što su Bali i Rana nazvali 'promašenosti' dihotomije red-kaos kao okvira pomoću kojeg bismo trebali razumjeti događaje u Hrvatskoj. Dihotomija red-kaos je bila više nego komplementarna za poigravanje strahom građana da se ne spotaknu o tzv. atavistički konflikt, kao i strahom od toga da Hrvatska možda nikada neće uživati 'stabilnost' koja bi bila osigurana ulaskom u geopolitičko igralište obećano od strane NATO i EU. Ali iznad svega, dihotomija kaos-red je bila najvažnija za instaliranje i proizvodnju umjerenih političara u godinama što su uslijedile nakon potpisivanja Dayton-a. Uspostavljajući se kao svjetlost umjerenosti, reda, progresa i 'kulture' i kao glasnogovornici EU članstva, umjereni političari efektivno osiguravaju i jačaju svoju vlastitu legitimnost u očima Europskih i ostalih 'Zapadnih' sila. Istovremeno, legitimnost ponuđena umjerenim političarima od strane 'Zapadnih sila' je diskurzivno onemogućila kritiku od strane populacije koje je obespravljena te značajno i sve više osiromašena. Unatoč njihovoj fasadi demokratizacije i diskursa o 'lokalnim obavezama', ove političke elite su kreirale državu koja je iznimno korumpirana i koja više ne može fiskalno podnositi krađe orkestrirane od strane tih istih političara. Ove elite su također kreirale i državni aparat koji se postavio u klasnu poziciju u kojoj se običan građanin više ne može pronaći i s kojom se uopće ne može identificirati", piše Perić na Thoughtsoncroatianprotests.blogspot.com.
S. Perić navodi kako se paljenje zastave EU-a također može tumačiti kao čin kojim su se građani suprotstavili legitimitetu političara koji su narativizirali proces pristupa EU.
"Oni naime za većinu hrvatskih građana predstavljaju ekstenziju Europskog legitimiteta u javnoj sferi", zaključuje Perić ističući kako su u krivu oni koji smatraju da su zahtjevi prosvjednika nejasni jer oni žele da vladajuća stranka odstupi, da se održe prijeveremeni izbori te da nova era klasne politike te preusmjeravanje političkog fokusa na lokalne situacije bude prepoznata kako u Hrvatskoj tako i u široj regiji kao ključ za trajnu stabilnost.
specijal-201011220227004-Više o temi Prosvjedi
Vezani članci:
arti-201103080694006 arti-201103080297006 arti-201103080655006 arti-201103080427006 arti-201103020848006
