Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje je samo načelno najavilo uvođenje naknade od dvije kune kao 'porez' na plastične vrećice, još nije krenulo u izradu pravilnika kojim će se to regulirati, a kad se to počne događati, u proces će biti uključeni i predstavnici industrije plastike, poručila je ministrica Mirela Holy predstavnicima Udruženja prerađivača plastike i gume pri HGK, koji su, zabrinuti, kod nje zatražili sastanak.
Podsjetimo, članovi Udruženja prerađivača plastike i gume pri HGK tvrde da će zbog nameta na vrećice u Hrvatskoj biti izgubljeno tri tisuće radnih mjesta. No, ministrica im je odgovorila kako ovaj pravilnik sada nije prioritet Ministarstva.
Prioriteti su uspostava sustava, ne vrećice
Naime, s obzirom na obaveze koje Hrvatska ima prema EU, prioriteti su rješavanje problema s biološkim i građevinskim otpadom te uspostavom sustava gospodarenja komunalnim otpadom, javlja Novi list. Kad se, pak, bude radilo na pravilniku o vrećicama, uključeni će, osim predstavnika industrije, biti i predstavnici udruga zaštite potrošača, zaštite okoliša i prirode, stručnih institucija te predstavnika regionalne i lokalne samouprave, najavila je Holy.
Inače, Ministarstvo okoliša je izvijestilo da je tijekom javne rasprave o nacrtu prijedloga Zakona o otpadu, koja je trajala od 2. travnja do 2. svibnja, zaprimljeno oko 1.100 primjedbi sa stotinjak različitih adresa. Riječ je o zakonu kojim će se, između ostalog, riješiti i odvajanje otpada u kućanstvima, odnosno primarna selekcija na 'zelenim otocima'.
Rokovi se ne mogu mijenjati zbog EU
Nacrt prijedloga ovog zakona poslan je Europskoj komisiji, a nakon očitovanja iz Bruxellesa bit će poslan u Vladinu proceduru. Odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike, stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, građevnog otpada, otpadnog tekstila i medicinskog otpada, prema ovom zakonu, morat će biti organizirano najkasnije do početka 2015. godine, a do 1. siječnja 2013. pak odvojeno sakupljanje biootpada.
Ti su rokovi, na koje je u javnoj raspravi stiglo najviše primjedbi, ispregovarani s EU, i nisu mogli biti promijenjeni, kažu u ministarstvu. Iako se, nadalje, velik dio javnosti izjasnio protiv bilo kakve mogućnosti spaljivanja otpada ili korištenja otpada kao energenta, odredbe zakona, napominju, moraju obuhvatiti i ove mogućnosti jer tako nalaže Okvirna direktiva o otpadu.