Protivno željama Slovenije, Europska komisija ostat će neutralna u slučaju aritraže s Hrvatskom te se neće pridružiti našim susjedima u najavljenoj tužbi pred Sudom EU koju protiv nas planiraju dignuti zbog, kako kažu, neprovođenja arbitražne presude o granici, javlja Večernji list.
'Komisija će nastaviti djelovati kao pošten posrednik u pronalaženju prijateljskog rješenja. Ostajemo pri stavu da se rješenje treba pronaći u razgovoru dviju država članica. Komisija neće objavljivati nikakvo izvješće u povodu slovenskog pisma utemeljenog na članku 259', rekao je glasnogovornik EK Margaritis Schinas.
Pitanja o tome
esu li pravne službe Komisije interno sugerirale europskim povjerenicima da slovenski argument ima osnove u dijelovima koji se tiču moguće povrede prava Unije iz područja ribarstva i Schengenskog zakonika, Chinas nije želio komentriati.
Samostalna tužba
Slovenija sada ima mogućnost samostalno predati arbitražni spor s Hrvatskom sudu EU-a u Luksemburgu, kako je od samoga početka i najavljivala vlada premijera Mire Cerara koja je pri završetku svog četvorogodišnjeg mandata.
Slovenska politika je do sada jedinstveno inzistirala da mora nastaviti započete pravne postupke. Hrvatsko očekivanje da će neki drugačiji raspored političkih snaga nakon izbora u Sloveniji to promijeniti i da će se otvoriti novi pregovori o sadržaju arbitraže čini se nerealnim. Zato je put prema tužbi jedino što u sadašnjim okolnostima preostaje Sloveniji, iako je u Uniji nepoželjno da se članice međusobno tuže', ocjenjuje se u komentaru slovenskog 'Dela'.
Takva bi tužba, navodi list, zapravo ""depolitizirala" arbitražni spor i opet ga vratila u "pravne" okvire, navodi list.
Hoće li riskirati?
Tužba nije bez rizika jer takvog predmeta na europskom sudu još nisu imali, ali bi se cijela priča time depolitizirala. Manevarski prostor Slovenije tužbom bi se proširio, a za Hrvatsku se ne bi zatvorila vrata u traženju nekog kreativnog rješenja koje bi omogućilo da dođe do implementacije presude, a da se Hrvatskoj ipak pruži častan izlazak iz situacije. U protivnom, došlo bi do latentnog sukoba Ljubljane i Zagreba, koji bi za koju godinu primorao Ljubljanu da možda blokira ulazak Hrvatske u Schengen ili eurozonu, a to ne bi bilo ni u čijem interesu, zaključuje vodeći slovenski list.
Suprotno Sloveniji, koja tvrdi da je Hrvatska odbijanjem arbitražnog rješenja kršila europsko i međunarodno pravo te da je zato loš uzor zemljama na jugoistoku Europe koje i same imaju međusobne sporove a žele u EU, Hrvatska je u svom očitovanju pred Komisijom navela da je iz arbitražnog postupka, u koji je pred ulazak u EU ušla u dobroj vjeri, izašla nakon što ga je Slovenija kompromitirala i tako mu oduzela vjerodostojnost, ali da je otvorena za razgovore o rješenju bilateralnog spora, bilateralno ili pred nekom međunarodnom pravnom ustanovom.
