Hrvatska je zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka zbog prekomjerenih makroekonomskih neravnoteža, a Komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa, koje moraju predati do kraja travnja, objavljeno je iz Europske komisije.

Hrvatska je jedna od pet zemalja članica koje imaju makroekonomske neravnoteže, uz Bugarska, Francuska, Italija i Portugal.

Komisija dijeli zemlje u četiri kategorije. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj one s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.

Od 18 zemalja članica za koje je provedena dubinska analiza, u njih šest je ustanovljeno da nemaju makroekonomske neravnoteže, sedam zemalja ima neravnoteže, a pet ih ima prekomjerene neravnoteže.

Sve zemlje koje imaju neravnoteže i prekomjerne neravnoteže bit će pod specifičnim monitoringom, u skladu sa stupnjem i prirodom neravnoteža.

Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže i da su slabosti povezane s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti.

"Skromni ekonomski oporavak trebao bi olakšati korporativno razduživanje, a poboljšanje bilance tekućeg računa trebalo bi pridonijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, krediti koji se ne otplaćuju i dalje su visoki, i njegova profitabilnost je niska. Potrebni su daljnji napori i poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje okvira za nesolventnost i jačanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje opstaje veliki jaz koji zahtijeva specifične mjere, posebice u pogledu upravljanja javnim poduzećima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju kredita koji se ne otplaćuju", navodi Komisija.

Korektivni postupak do sada nije pokrenut ni protiv jedne zemlje. Kod korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija potom ocjenjuje taj akcijski plan i ako nije zadovoljna, traži novi plan. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.