Ministar financija Zdravko Marić i guverner središnje banke Boris Vujčić zatražili su da Hrvatska uđe u Jedinstveni nadzorni mehanizam Europske središnje banke, prvi stup europske bankovne unije čiji je primarni posao supervizija banaka, a riječ je o prvom koraku zamjene kune eurom što bi se moglo dogoditi za pet godina.
Jedinstveni nadzorni mehanizam obvezan je za sve države članice eurozone, a ostale članice EU pristupaju mu dobrovoljno. Jedan je to od posljednjih koraka koji Hrvatska poduzima prije nego što i službeno zatraži uvođenje eura, odnosno ulazak u europski tečajni mehanizam, navodi Večernji list.
Taj se događaj poklapa s proslavom 25 godina hrvatske kune, jedne od rijetkih europskih valuta čije se uvođenje slavi kao veliki povijesni i nacionalni događaj, no svejedno građani u nju nemaju povjerenje te i dalje dominatno štede u eurima.
Tek su posljednjih nekoliko godina, opečeni kreditima u švicarskim francima, i banke i građani počeli otkrivati kune te se nešto više nego prije zadužuju u domaćoj valuti. Kad je štednja u pitanju, euro kod nas nema konkurencije, kao što je svojedobno nije imala ni njemačka marka.
Prođe li sve po planu u užoj hrvatskoj i široj europskoj obitelji, Hrvatska bi mogla uvesti euro na tridesetu godišnjicu uvođenja kune – 2024. Ne prođe li, moglo bi to značiti svašta. Moguće je da će neka od suverenističkih i populističkih stranaka pokrenuti referendum i uvjeriti građane da odbace euro, što će prisiliti vlast da zastane s priključkom eurozoni, no isto tako moguće je da stranke centra izgube na političkom značaju i snazi te da vlast preuzmu današnji politički marginalci koji bi i po vodi hodali samo da imaju pristup tiskari novca, piše Večernji list.
