Hrvatska dražba za dodjelu 5G frekvencija po mnogočemu je bila iznenađujuća. Za razliku od ostalih javnih natječaja, obavljena je brzo te je donijela 60 milijuna kuna više od planiranog u državni proračun. No, najveće iznenađenje je to što smo za sljedećih 15 godina dobili i četvrtog nacionalnog teleoperatera, talijansku kompaniju Eolo.
Novac.hr piše da Eolo posluje od 1998. te da je lani imao godišnji prihod od preko 1,4 milijarde kuna, uz neto dobit od 21 milijun kuna. Stoga i ne čusi što su najavili 1,1 milijardu kuna teške investicije u brzi internet te širenje na druga tržišta EU, u koje spada i hrvatsko. Uz to, iza Eola stoji švicarski Partners group, treće najvrjednije javno izlistano investicijsko društvo na svijetu, koje je prije mjesec dana preuzelo 75 posto dionica Eola po cijeni od 1,2 milijarde eura.
Uzeli jednu nacionalnu frekvenciju
To bi moglo uzburkati domaće tržište na kojem tradicionalno dominiraju Hrvatski telekom, koji je dio grupacije Deutsche Telekoma te A1 telekom Austria grupa, odnosno bivši Vip. Tek nedavno se probio treći teleoperater, Telemach, ranije poznat pod nazivom Tele2. Oni su i pobjednici nedavne dražbe za 5G frekvencije. Naime, sva tri operatera su se natjecala zato da bi ostala najvećim mobilnim operaterima, a u tome su uspjeli, kupivši sve raspoložive frekvencije u rasponu od 700 i 3600 megaherca na nacionalnoj razini. Zato će državi uplatiti 314,2 milijuna kuna.
HAKOM je, uz to, ponudio i frekvenciju od 26 gigaherca na nacionalnoj razini. To nije idealno za surfanje internetom preko mobilnih uređaja, ali jest za industriju, pametno mjerenje energenata i slične poslove. Uz HT, A1 i Telemach, tu je frekvenciju kupio i Eolo.
Ali, to nije sve. HAKOM je ponudio i usluge mimo tri postojeća operatera, ali u svakoj županiji zasebno. Eolo se tu dobro snašao i pokupio koncesije za sve jadranske županije, osim Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske.
Još novih operatera
Treba naglasiti da Eolo nije jedini novi teleoperater u državi. Naime, Eco Net je osvojio koncesije u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. BeeIN je dobio koncesiju za Ličko-senjsku i Požeško-slavonsku županiju. Markoja i Terrakom su podijelili koncesiju za Zagrebačku županiju, s time da je Terrakom osvojio i Karlovačku, Sisačko-moslavačku te Osječko-baranjsku županiju, dok je Markoja pokupio sve što nije Eolo; dakle Šibensko-kninsku te Dubrovačko-neretvansku županiju.
Dolazak malih operatera je sasvim drugačiji od svega što se od 2005. naovamo pričalo o liberalizaciji telekomunikacija u Hrvatskoj. Naime, Terrakom, primjerice nudi internet, telefon i televiziju kućanstvima te internet, telefon i podatkovne centre tvrtkama, s ciljem pronalaženja onih korisnika kojia veliki operateri ne nude zadovoljavajuće usluge.
Tu priliku vidi i Eolo, koji u Italiji ima najveću mrežu brzog interneta do krajnjih korisnika. To im omogućuje više od 3400 baznih stanica te 13.000 kilometara vlastite optike, kojima je spojeno više od 600.000 kućanstava i biznisa. No, Eolo je u središtu skandala zbog navodnog nelegalnog korištenja frekvencija za svoje usluge, zbog čega ih konkurencija optužuje da su tako zaradili više od tri milijuna eura. Njihov izvršni direktor je zbog toga nakratko i pritvoren, a trogodišnji sudski proces još uvijek traje.
