O trenutačnoj potrošnji struje, opterećenju sustava te mogućim redukcijama i uštedama razgovarali smo s direktorom sektora za vođenje sustava u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava, Dankom Blaževićem.
Nalazimo se u HOPS-u gdje se prati svaki potrošeni kilovat struje u Hrvatskoj. Klime ipak ne rade punom parom kao što je to bio slučaj prije mjesec dana - no kakva je trenutačna potrošnja?
"Potrošnja se trenutno kreće oko 2400 MWh, što je značajno manje od onih rekordnih razina koje smo imali početkom srpnja, kada smo prelazili brojku i od 3100 MWh", govori Blažević.
Kaže kako, zanimljivo, u ljetnom periodu potrošnja bude najveća oko 11 sati ujutro. "Tada dosegne neki vrhunac, on traje dokle god ima sunca, znači do osam navečer, i tek tada krene padati", objašnjava.
Ljeti se, kaže, potrošnja tradicionalno seli s kontinenta u primorske krajeve. Udjeli u potrošnji tada se povećavaju u Dalmaciji i Istri, a smanjuju u Zagrebu i Slavoniji.
A koliki udio potrošnje u ljetnim mjesecima otpada na hlađenje ili klimu? "Teško je egzaktno reći. Mi nemamo to mjerenje. To je dio jednog kućanstva, no procjene su da nekih 10 do 20 posto otpada na klimauređaje", kazuje Blažević.
No, jednako kako se možemo hladiti na struju - možemo se i grijati. Kada bi se na jesen drastično povećalo grijanje na električne grijalice, to bi zasigurno opteretilo sustav...
"Definitivno bi opteretilo, no točnu vrijednost teško je procijeniti. Znamo da se dio hrvatskih građana već tradicionalno grije na struju. Cijelo primorje, Dalmacija, Istra... Većinski se griju na struju", objašnjava i dodaje kako sve to ovisi o tome bi li svi koji se danas griju na plin prešli na grijanje strujom - ili bi se možda ipak odlučili za drvo.
A ako i sve ostane isto kao što je i sad - ima li HEP dovoljno struje za opskrbu u idućem razdoblju? "Pa, HEP i svi ostali opskrbljivači, kojih ima 11 u Hrvatskoj, imaju svoj sustav nabave. HEP, kao što znamo, ima i vlastitu proizvodnju. Mi nemamo podatke o vrstama ugovora kakve opskrbljivači imaju, jesu li to dugoročni ugovori ili nabave dan po dan... Tako da, oni podaci koje imamo su na dnevnoj razini. Ja vam mogu reći samo - da struje za sutra ima dovoljno", kazuje Blažević.
A što će biti poslije? "To morate pitati opskrbljivače."
Važno je samo da, ukoliko bi bilo potrebe za redukcijom struje, imamo plan! Temeljem europskih uredbi, kazuje Blažević, obvezni smo to imati. "Tako da su još od doba Domovinskog rata planovi razrađeni i uvijek spremni za korištenje", dodaje.
Dakle, ako dođe do potrebe, planovi su spremni, a preporuka za građane je naravno štednja i racionalna potrošnja električne energije - praktični savjeti za uštede koje su građani, s obzirom na visoke račune, već od davno dobro proučili...
