Prema analizama EU, termoelektrane na području bivše Jugoslavije prilično su dotrajale. Onih kojima je radni vijek pri kraju najviše je u Srbiji – pet, u Bosni i Hercegovini četiri, u Makedoniji dvije te po jedna u Crnoj Gori i Hrvatskoj – objavila je Radiotelevizija Srbije (RTS).
Problemi su na vidiku budući da zemlje regije čak 70 posto električne energije dobivaju iz termoelektrana. Europska unija, pak, inzistira na visokim ekološkim standardima i poštivanju propisa o smanjenju onečišćujući tvari.
"Postojeći kapaciteti termoelektrana su neučinkoviti i s aspekta zaštite okoliša iznimno nepovoljni, pa bi kao takvi trebali biti zatvoreni u idućih nekoliko godina", kazao je za RTS profesor Nikola Rajaković s Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.
Do 2023. godine postoji obveza gašenja onih blokova termoelektrana čiji rad nije usklađen s direktivama EU. Budući da je riječ o skupim i dugoročnim potezima nužnima za ispunjavanje kriterija koje nisu na vrijeme mogle ispuniti ni neke bogatije europske zemlje, EU je zemljama regije dva puta produžavala rok i on je sada pomaknut do 2023. godine.
Bruxelles također očekuje veću proizvodnju tzv. zelenih kilovata inzistirajući na značajnijem korištenju energije iz obnovljivih izvora.
Hrvatska bi do 2020. trebala zatvoriti TE u Plominu. Dodatni problem za Hrvatsku je i sudbina Nuklearne elektrane Krško koja bi, ako se ne donese odluka o produženju njenog rada, trebala bi biti zatvorena do 2023. godine.
