Pedijatri, ginekolozi, liječnici obiteljske medicine, anesteziolozi, radiolozi. Nije nikakva brojalica, nego stvarna slika hrvatskog liječništva. Nedostaje ih kronično. Ovi podaci i još mnogi drugi na 400 stranica objedinjeni su u Prvom demografskom atlasu liječništva iza kojeg stoji Liječničkakomora. Službeno će ga predstaviti sljedeći vikend u Rovinju, a mi vam ga prvi donosimo.
U idućih deset godina najviše liječnika će u mirovinu, čak četiri tisuće. Tko nas sad liječi?
Žena u bijelim kutama ima gotovo dvostruko više nego mušakaraca. U prosjeku su dvije godine mlađe od kolega, a sveukupno je u Hrvatskoj više od 14 tisuća liječnika.
Ovo je samo dio podataka iz Prvog demografskog atlasa o liječnicima od trenutka kad su upisali Medicinski fakultet.
"Primijetili smo jedan negativan trend, a to je da mahom vrlo mladi liječnici i prije nego što uđu u potpunosti u naš zdravstveni sustav napuštaju Hrvatsku i odlaze u inozemstvo. Prosjek godina onih koji su napustili je blizu 30 godina", kazao nam je TrpimirGoluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Od ulaska u EU otišlo je 525 liječnika, a iz inozemstva ih stiglo 30. Najviše liječnika je otišlo iz Zagreba, a potom Primorsko-goranske, Osječko baranjske i Istarske županija.
Prije dvije godine ginekolog Marić iz Rijeke se preselio u Švedsku, a njegova obitelj je ostala u Hrvatskoj.
"Odluka definitivno nije bila laka, ono što je kod mene bilo presudni moment jesu zapravo uvjeti rada na poslu koji su postali nehumani", otkriva nam Marinko Marić, ginekolog u Skövdeu.
Točnije, sedam dežurstava i 250 radnih sati. Naučio je švedski, a prvi smještaj dobio od bolnice.
"Ne mogu reći da je plaća bila ta koja je bila osnovni motiv da bi se čovjek u 50. godini odselio iz Hrvatske, ali sve ove nekakve stvari vezane uz uvjete rada, uz organizaciju posla, uz način rada u bolnici i život su definitivno na strani Švedske", ističe Marinko Marić, ginekolog u Skövdeu.
Dodaje da u bolje organiziranom sustavu kakav je švedski dežurstvo može odraditi sam, a žene s urednom trudnoćom ginekologa vide tek na porođaju. Promjene u Hrvatskoj donosi ministarstvo, a ovaj atlas pokazuje gdje su najpotrebnije.
"Ako se nešto ne napravi u roku 3-4 godine konkretno, onda je izgledno da će hrvatski zdravstveni sustav izgubiti perspektivu, izgubit će ljude, a građani Republike Hrvatske će doći u situaciju da će im zdravstvena usluga biti teže dostupna i definitivno manje kvalitetna", najavljuje Goluža, predsjednik Liječničke komore.
Sada im je dostupna ili nedostupna ovako. S obzirom na središnju nacionalnu bolnicu - KBC Zagreb koncentrični krugovi prikazuju udaljenost pacijentima do KBC-a od 40 kilometara.Što ih je više usluga je od nih dalja. A i ionako na tisuću stanovnik je tri i pol liječnika.
Usporedno s najvećim umirovljenjem ikad, najviše će studenata izići s diplomom Medicinskog fakulteta. Iako se ove godine broj odlazaka smanjio, one koji tek ulaze u sustav - treba znati zadržati.
