Agrokor u siječnju nije uspio dobiti zamjenski kredit za 500 milijuna eura svojih obveza koje dolazi na naplatu sljedeće godine, dok je blokadu golemog sustava u kojem sudjeluju još stotine domaćih kompanija te deseci tisuća malih dobavljača izazvao nedostatak likvidnosti od otprilike 300 milijuna eura.
Agrokorov dug i više je nego deset puta veći, no sustav je u blokadi jer u lancu maloprodaje i njegovih dobavljača i proizvođača nedostaje 300 milijuna eura, malo više od dvije milijarde kuna. Bez pomoći banaka neće doći do deblokade.
U povijesti Hrvatske problemi jedne tvrtke nisu prijetili da će uništiti hrvatsko gospodarstvo. Vlada je proračun spašavala uvođenjem kriznog poreza, kao sada kad joj se predviđaju stope rasta od tri posto.
'Sve je stalo zbog 300 milijuna eura'
'Ovaj šok nije 'uvezen', nisu ga izazvali lomovi na inozemnim tržištima, pad dobavljača iz inozemstva, ili pad maloprodaje u inozemstvu. Čak je i država stabilizirala svoj rejting, a banke u Hrvatskoj imaju višak likvidnih sredstva. Ali sve je stalo zbog 300 milijuna eura. To je dokaz prije svega da godinama regulatori, ni financijski ni oni za tržišno natjecanje. nisu radili svoj posao, i to je problem institucija u Hrvatskoj. Ali to otkriva i koliko su izvori financiranja domaćih prerađivačkih kompanija koje posluju s Agrokorom slabi i koliko su oslonjeni na taj koncern. Agrokor ima velike probleme sa svojim ukupnim dugom, ali sve je stalo zbog 300 milijuna eura. Zbog tog iznosa gospodarski tokovi u zemlji ne bi smjeli stati. To je dokaz da među sudionicima vlada potpuno nepovjerenje', objasnio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević za Novi list.
On tvrdi kako će se Hrvatska sada morati suočiti s onime s čime su se ostale usporedive zemlje suočavale prije 15 godina, kada se radi o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, s time da će to činiti kao jedina zemlja Europske unije u kojoj je poljoprivredna proizvodnja sada manja nego prije 15 godina.
Više uvozne robe na policama
Stručnjak procjenjuje kako će proizvođači prehrambene industrije koji su godinama preživljavali tako što su prodavali najvećim dijelom Konzumu morati svoje brendove prodati na inozemnom tržištu, dok će Konzum vjerojatno morati priznati da treba tražiti jeftinije dobavljače, kako bi se mogao nositi s konukrencijom, pa makar to značilo više uvozne robe na policama, smatra Lovrinčević.
Osim toga, ova bi situacija mogla utjecati i na male dobavljače, odnosno OPG-ove koji možda neće imati drugog izbora nego konačno započeti zajednički pregovarati i istupati kako bi uspjeli preživjeti.
To će, smatra analitičar, biti težak proces.
'Agrokor u poslovima sa svojim dobavljačima ima gotovo deset posto BDP-a i takva situacija sigurno će utjecati na cijelu državu. I u najboljoj varijanti proces restrukturiranja i saniranja posljedica trajat će najmanje godinu i pol, a kako će to podnijeti cijelo gospodarstvo ovisit će o tome kako će se ponašati preostalih 90 posto domaćeg gospodarstva, koliko će biti u stanju nadomjestiti one koji se moraju restrukturirati zajedno sa svojim glavnim partnerom Agrokorom', smatra Lovrinčević.
'Poljoprivreda će također patiti, kao i hrvatski BDP'
'To uopće nije upitno, naravno da će ova situacija utjecati na to da stope rasta budu slabije od prognoziranih', rekao je Lovrinčević.
Koliko će to oslabiti rast BDP-a, ovisit će o mogućnosti dobavljača, prerađivačkih tvrtki da krenu izvoziti. Ovisit će također i o preostalih 90 posto gospodarstva da se prilagodi novoj situaciji i ne dopusti prijelijevanje krize.
