Eurozonu trese rekordna inflacija, a u Hrvatskoj je ona još i veća. Najavljuje se novi val poskupljenja, a posljednjih dana iščekuju se nove mjere Vlade RH, koje bi trebale pomoći građanima da prebrode krizu u kojoj se nalazimo. U studiju Net.hr-a gostovao je ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković, koji je komentirao aktualna ekonomska zbivanja u Hrvatskoj i u svijetu.
Na početku razgovora, Vušković je odgovorio na pitanje do kada će inflacija rasti. "Inflacija je nešto na što smo se već naučili", kazao je.
"Tendencija je da će cijene još uvijek nešto rasti, no projekcije kažu da će tako biti negdje do kraja godine, kada bi se cijene trebale zadržati na postojećoj razini. Cijene ne mogu ne znam koliko visoko rasti, jednom i one moraju doseći taj 'peak', svoj vrh. Odgovor na to što se treba dogoditi da cijene prestanu rasti je pad potražnje, dakle pad osobne potrošnje. Dok se to ne dogodi, trgovci će zadržavati cijene dovoljno visoko jer im to odgovara zbog njihove profitabilnosti i marži", rekao je.
Turistička sezona ne ide tome u prilog jer će turistička potrošnja, koja je bila robusna, generirati inflaciju. "To će pokazati novi podatak za osmi mjesec gdje očekujemo inflaciju oko 15 posto", ističe ovaj stručnjak.
Mjere za socijalno najugroženije
Na pitanje u kojem bi smjeru trebala ići Vlada s novim mjerama, Vušković je mišljenja da mjere koje budu donesene moraju biti usmjerene na socijalno najugroženije, odnosno na pojedince s najnižim dohodcima. "Prema njima Vlada treba ići sa socijalnim transferima, jer oni ovu inflaciju najozbiljnije doživljavaju. Oni doista, kako bi se narodski reklo, krpaju kraj s krajem", rekao je Vušković.
Sve ostale mjere, smatra ovaj ekonomski analitičar, su mjere koje su kratkoročnog učinka, što se vidi kada je Vlada urigirala u cijenu goriva.
Za isplatu takvih socijalnih transfera, upozorava Vušković, treba definirati kriterije, jer kako kaže, minimalna plaća nije jedini dobar pokazatelj pošto pojedinci mogu imati minimalne plaće, a s druge strane imati dohotke iz nekih drugih izvora. Pitanje je to, kaže Vušković, i šireg imovinskog cenzusa koji bi uzeo takve kriterije. "Znamo da pojedinci s minimalnim prihodima mogu imati i više nekretnina, što ne bi bilo u redu prema onima koji možda ne ostvaruju minimalne plaće, ali možda su u gorim pozicijama", kaže Vušković.
Upitan treba li se to rješavati preko vaučera ili uplatom na račune građana, Vušković je mišljenja da je najbolje koristiti direktne socijalne transfere, odnosno direktne uplate, jer je to najbrži način da se pomogne ljudima.
Komentirao je i rast energenata za male i mikro poduzetnike. "Ne znam koji bi bio efekt Vlade da intervenira na tržište struje i plina. Poduzetnici imaju ozbiljnih problema, cijene energenata im rastu, a oni su u proizvodnji ovisni o energentima. Ne znam na koji način bi im Vlada mogla pomoći. Mislim da je možda najbolje pričekati još neko vrijeme, da se vidi hoće li se cijene energenata stabilizirati", dodaje.
Petar Vušković kaže da mi još uvijek osjećamo posljednice krize koju je uzrokovala pandemija koronavirusa. "Nemojmo zaboraviti da je tiskano 10 milijardi eura, i sada posljedično tome kada vi imate tu količinu novca, a taj novac je morao otići nekome, mi to osjećamo kroz porast cijena. Inflacija je glavni ekonomski problem", ističe.
Dobili smo val s određenim vremenskim odmakom i to je podsjetnik da smo ipak uspjeli prebroditi ekonomsku krizu, ali smo u to ime ponijeli žrtvu, odnosno morali smo prihvatiti inflaciju, pojašnjava. Sada moramo pronaći nove mehanizme koji su uglavnom monetarni da bismo suzbili inflaciju koja je otišla preko 10 posto, to su već sada ozbiljne brojke, upozorava Petar Vušković.
Antiinflacijski program
Upitan hoće li podizanje kamatnih stopa od strane Centralne europske banke i FED-a ugroziti gospodarstvo, Vušković kaže da je to ključno pitanje. "Oni su uvijek dvostruko analizirali svoje političke odluke, da će dizati cijenu novca i koliko intenzivno. Kada dignete cijenu novca, možete suzbiti osobnu potrošnju koja je glavni generator bruto domaćeg proizvoda. Treba biti vrlo suptilan i vidjeti koliko dignuti kamatne stope na novac, a da pritom se ne smanje ekonomske aktivnosti", govori Vušković.
Ako drastično povećamo cijenu novca, građani će manje uzimati kredite, a tako je i s poduzećima. Vrlo brzo nas to može dovesti u ekonomsku krizu koja bi bila puno izraženija i dublja nego ona u 2020. godini, pojašnjava.
Vušković je građanima savjetovao da donesu svoje male programe za suzbijanje inflacije, a u intervjuu je detaljno pojasnio kako bismo mogli uštedjeti. "Rekao bih da je ta sfera povezana s karakternim crtama pojedinca - neki su štedljivi, neki nisu, neki malo više razmišljaju prilikom kupovine. Ono što svako može napraviti je donijeti svoj mali antiinflacijski program".
"Prvo trebamo postaviti pitanje što mi to imamo od prihoda, navesti iznos plaće i eventualno neke druge dohotke koje obitelj ostvaruje. Trebamo znati koji su ti prihodi da bi s druge strane mogli znati koliko možemo potrošiti. Nakon toga imamo rashodovnu stranu, koju možemo podijeliti u tri kategorije", pojašnjava Vušković.
U to ulazi osnovni trošak koji je neizbježan, to je osnovna potrošačka košarica, drugo je dodatni trošak koji je mimo ovog osnovnog i na posljetku onaj luksuzni trošak koji je vezan za putovanja, učenje stranih jezika i slično. "Na svakome je da vidi koliko i gdje mu odlaze troškovi. Sigurno je da se može uštedjeti novac", kaže.
"Treba se pretplatiti na newslettere da se dobiju informacije o određenim popustima. Moramo raditi neke stvari koje su mimo našeg komoditet, primjerice ne otići u prvu trgovinu i potrošiti novac nego trebamo gledati po trgovinama gdje su određeni popusti, gdje bolje možemo proći, gdje možemo više toga kupiti. Uvijek se isplati i kupnja na količini. Dodatno trebamo raditi nekakve planove kuhanja, to je također što građani mogu napraviti, da znaju što će kuhati, a time će bolje upravljati rokovima valjanosti hrane", rekao je.
Vušković kaže da ne moramo uvijek kupovati proizvode koji su najskuplji, ima i dobrih alternativa, odnosno supstituta koji su jeftiniji.
"Može se uštedjeti, no treba ići mimo svoje komocije. Nekako sam dojma da građanima inflacija ne smeta toliko, to svjedoče pune terase kafića i restorana", rekao je.
Vušković kaže da se sve to financiralo iz akumulirane štednje. "Mi imamo 240 milijardi kuna ušteđenog novca, na depozitima, u bankama. Ne možemo reći da smo siromašni, moramo reći da je nama i standard porastao ma koliko god će biti onih koji negativno gledaju i kritiziraju", dodao je.
Vrijeme skupog novca
Ekonomski analitičar smatra da je najbolji način za suzbiti inflaciju da građani nađu izvor novog prihoda te da gledaju gdje mogu dodatno zaraditi novac. "Neosporna je činjenica i to da svatko tko želi može doći do dodatnog posla", kazao je. Smatra da se dobrim racionaliziranjem kupnje može uštedjeti 20 do 30 posto plaće.
Istaknuo da trenutno ne postoji niti jedan parametar koji uključuje nekakve signale s tržišta, a koji govore da će nas dohvatiti velika kriza. Rekao je da je trenutno najveći problem što je inflacija otišla preko 10 posto, jer se tako stvara inflacijska atmosfera. "Smatra se da je legitimno, da je u redu dizati cijene, neopravdano, pa imate jako puno takvih slučajeva s tržišta", kaže ovaj stručnjak.
"Ima jako puno situacija gdje se dižu cijene neopravdano, jer može, jer prolazi, jer potražnja generira inflaciju. Jedino kako se može riješiti ovaj problem je monetarnim putem, da se okrenemo restriktivnoj monetarnoj politici", rekao je.
"Čini mi se da je došlo vrijeme skupljeg novca i da je to jedino na što će se građani morati naviknuti", zaključuje dr.sc. Petar Vušković.
Što je još rekao o rastu BDP-a, najavama ekonomske krize, uvođenju eura i inflaciji, pogledajte u cijelom intervjuu.
