Obnovljeni bračni zavjet između HDZ-a i HNS-a koji se dogodio u srijedu i prema kojem će nastavnici i policajci uz povećanje osnovice, sredinom iduće godine dobiti i 2 posto veće koeficijente, školske sindikate zasad nije dirnuo i štrajk se nastavlja. Prvi put od početka štrajka počinju i pregovori. Ministar Aladrović pozvao ih je u ponedjeljak na razgovor.
Ali oni su istodobno sve nastavnike pozvali da nastave sa štrajkom i da se u srijedu odazovu na veliki prosvjed zgradom Vlade. Srijeda je naime 6.11., a njihov zahtjev za povećanje koeficijenata je 6,11 posto.
- Evo koliku bi plaću učitelji imali prema Vladinom prijedlogu, a koliku ako se udovolji zahtjevu sindikata
- Aladrović: 'Razmišlja se da se dani u štrajku plate'; Divjak: 'Zadovoljna sam. Dva nije šest, ali...'
Analitičar za RTL Direkt: "Plaćat ćemo tisuću kuna više"
Gost RTL-Direkta bio je ekonomski analitičar Andrej Grubišić koji je pojasnio koliko je uopće moguće da Vlada za ove sindikalne zahtjeve izdvoji još 1,2 milijardi koliko bi stajalo tih 6,11 posto.
"Način na koji Vlada može nekom nešto isplatiti je da nekom nešto uzme pa vama da. Ili da nikome ništa ne uzme pa podigne poreze. U ovih 29 godina nema uzimanja nego se sva dodatna financiranja provode kroz podizanje poreza. Ne dvojim da će se ispuniti zahtjevi sindikata, gotovo u stopostotnoj mjeri.
Sve veće nezadovoljstvo roditelja će pridonijeti tome da će morati presjeći. U smislu dobit ćete ono što ste tražili, dajte samo radi spektakla i cirkusa da ne bude baš sve što ste tražili nego neka bude neki kompromis za javnost", kazao je Grubišić.
Kazao je i kako dobro "punimo" proračun. Jedina godina u kojoj je proračun bio manji je 2009. No, problem je u tome što proračun nema veze s ekonomskom realnošću i onom što se događa u stvarnoj ekonomiji. Od posljednjih 10 godina, 6 je Hrvatska bila u recesiji.
"Ne razumijem kako štedimo, ako je proračun 7 milijarde kuna veći nego prošle godine. Iz EU fondova će doći 3 do 3,5 milijardi, oko 3,5 do 4 milijarde doći će iz lokalnih izvora. Ako nas je 4 milijuna, to znači dodatno tisuću kuna po svakoj osobi", pojasnio je ekonomski analitičar.
"Po ekonomskim praksama još smo u socijalizmu"
Kako kaže, "na dugi rok 2 i 2 moraju bit 4". Sve veći dio javnosti shvaća što se događa s državnom potrošnjom.
S druge strane udio ukupnog poreznog opterećenja u BDP-u ostaje isto ili čak nešto i raste. Grubišić kaže kako smo iz svog džepa dali više novaca nego što smo davali ranije.
"Hrvatska je apsolutni prvak u udjelu državne potrošnje u BDP-u u usporedbi sa svim bivšim socijalističkim državama. Po uređenju smo formalno izašli iz socijalizma, ali ekonomske prakse su ostale ukorijenjene u socijalizmu", objasnio je.
Komentirao je i to da su poslodavci i dosta ogorčeni ovom odlukom o povećanju minimalne plaće, kažu da će to uništiti ove niskoprofitabilne industrije, obućarsku, tekstilnu, jer poslodavci jednostavno ne mogu to platiti.
"U zadnje 3 godine vidite rast plaća bez obzira na minimalnu plaću. Dapače jedan vozač kamiona u međunarodnom transportu ima veću plaću od doktora ekonomije na jednom lokalnom instititutu", kazao je analitičar.
"Nije rješenje neplaćanje poreza, već smanjenje"
Komentirao je i to što Vlada dosta polaže nade na mjeru smanjenja poreza na dohodak za mlađe od 30 koji su djelomično ili potpuno oslobođeni poreza.
"Ta mjera ima dvije stvari: prvo imamo strašno komplicirani sustav koji je već sad jako zakompliciran, naš je sve samo ne jednostavan. Kao drugo zašto bi npr. Šprajc ili Grubišić u svojim godinama plaćao jednu stopu poreza, a netko od 25 drugu stopu.
Ne znam na koji način se način pomaže teškoj zapošljivosti starije radne snage koja je prije bila 'lajtmotiv'. Nije rješenje neplaćanje poreza za one od 25 ili 50 posto između 25 i 30 godina nego je plaćanje male stope poreza za sve. Tako će svi imati adekvatnu korist od toga", zaključio je Grubišić.
