Početkom 2019. godine Hrvatska bi opet trebala dobiti Državni inspektorat koji će objediniti inspekcijske poslove koji se trenutno obavljaju u osam ministarstava.
Državni inspektorat ponovno će se formirati kao samostalno tijelo i imati status državnog ureda, a aktualnih 1450 inspektora koji sada rade u ministarstvima i drugim institucijama nastavit će rad u Državnom inspektoratu. Djelokrug rada objedinit će trenutnih 17 inspekcija iz područja trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda.
Vladajući kao jedan od glavnih ciljeva zakona ističu primjenu sustava blažeg sankcioniranja u kojem će se gospodarstvenicima omogućiti da otklone nepravilnosti koje su utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku koji će im dati inspektor. Takve će se mjere primjenjivati samo u slučaju lakših prekršaja i u slučaju neponavljanja.
U sastav inspektorata ulazi, primjerice, sanitarna inspekcija, ugostiteljska djelatnost, pružanje usluga u turizmu, rudarstvo, tehničke inspekcije oprema pod tlakom, energetika, rad, zaštita na radu, graditeljstvo i set inspekcija iz područja Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Bez željenog efekta u gospodarstvu
"Samo objedinjavanje načelno je dobro, i događa se u okviru stalnog odvagivanja dvaju organizacijskih pristupa kojima svjedočimo. No, uopće nisam uvjeren da će ono donijeti širi željeni efekt u smjeru stvaranja boljih uvjeta u gospodarstvu. Kao i, s druge strane, dovođenja u red određenih loših okolnosti po državu u istom kontekstu", analizira vodeći hrvatski stručnjak za javnu upravu IvanKoprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu za Deutsche Welle.
Podsjeća da niti za prošli reformski zaokret, napravljen u Milanovićevom mandatu, nismo čuli jasno opravdanje. "Leglo korupcije se spominjalo kao razlog. Ali, to nije dokazano nikakvim otkazima ili tužbama. "Gledano iz pozicije struke, apsolutno pozdravljam odmicanje službi za kontrolu izvršavanja propisa, od samih institucija koje određuju te propise, oblikuju politike. Nema spora da je tako bolje, pa s obzirom da na taj način uspijevaju Njemačka ili Švedska, dobro je i za Hrvatsku. Drugo je pak pitanje što uopće razumijevamo pod inspekcijom, kakav koncept inspektorskog posla", poručuje Koprić.
Novi zaokret prema starom modelu neće donijeti kvalitetan rezultat, smatra Koprić. "Hrvatska će se po tom pitanju opet za dvije ili četiri ili osam godina vratiti na staro, vrteći se u krug. Jednostavno bismo morali podrobnije razmisliti i provijećati svoja polazišta, postaviti neke zrele pretpostavke. Ne mogu se oteti utisku da stalno tome pristupamo površno i paušalno. A za početak bismo, ponavljam, trebali pogledati na primjere uspješnijih zemalja, na suštinu onoga što čine s javnom upravom, tako i s inspekcijama", kaže ovaj stručnjak.
'Ministri kao prolaznici kroz resor'
Plan vladajućih nije oduševio ni bivšeg glavnog šefa Državnog inspektorata BrankaJordanića. Smatra da je plan neozbiljan i da se time skreće pažnja s istinskih problema inspekcijske djelatnosti.
"Nije u inspekciji problem, jer se nju može dovesti u red razmjerno brzo ako se postupa kako treba. Problem je u političkoj volji, u interesima koji odudaraju od javnog, a nalaze se pri vlasti. Kao i u nevoljkosti da se obračuna sa sivom ekonomijom. Ciljano se stvorio dojam da inspektori rade loše, ali oni su u biti pravi akademici u odnosu na ministre koji su im šefovi. Ministri često ne znaju ništa o tome, oni su karijeristički prolaznici kroz resor. Slažem se s odlukom da se opet zasnuje Državni inspektorat, ali ne ovako. Uprava je nauka, jedna Francuska počiva na tome kao država. Nama je to zadnja briga", tvrdi Jordanić.
Uvjerava da je poduzetnički interes u cijeloj ovoj priči tek šuplja priča, da poduzetnike ometaju neka parafiskalna davanja, a ne minimalni tehnički uvjeti poslovanja.
"I stoji prigovor da je nakon rasformiranja Državnog inspektorata zaposlen preveliki broj dodatnih inspektora, na stotine njih, ali to je bilo logično. Svako ministarstvo je moralo izgraditi zaseban sustav za svoje potrebe, dok bi zajedno mogli obavljati posao s 30 posto manje ljudi“, kazao je Branko Jordanić za DW.
