Država se nada kako netko u ovoj krizi ima viška novca pa ovih dana prodaje dva atraktivna zemljišta: jedno je kraj Skradina na kojem investitorima nudi gradnju hotela, vila, marine i terena za golf.
Drugo nudi za više od 100 milijuna kuna, oko nekadašnjeg dječjeg sela Promajna kod Baške Vode. Je li razdoblje pandemije, kada je turizam ugrožen, najbolje vrijeme za prodaju ovih vrijednih površina?
Na natječaju je ponuđeno 1,9 milijuna četvornih metara uz Prokljansko jezero kraj Skradina, uz Nacionalni park Krka.
Prodaja ili rasprodaja? Ovisi s koje ste strane stola. "Nije bilo rasprodaje, nego gdje se može ostvariti nova vrijednost", kaže ministar državne imovine Mario Banožić.
Prema natječaju, ulagači koji dobiju posao, kupit će 30 hektara zemljišta u turističkoj zoni koja je predviđena za hotel s 1500 kreveta. Kvadrat je oko 91 kunu, ostala 24 hektara namijenjena su za vile. Na 136 hektara prostirat će se teren za golf.
"Mi moramo promišljati kako izaći iz krize, nama je bitno provesti natječajnu proceduru. Mi smo sigurni da će, kada svi planiraju investicije, a ozbiljni igrači planiraju, da ćemo povući dobar rezultat. Za projket Prukljan bio je još 2017. raspisan inicijativni poziv i javila su se tri zainteresirana subjekta iz Turske, Nizozemske i Njemačke", kaže Banožić.
Procjenjuje se da bi ova investicija mogla biti vrijedna 300 milijuna eura.
Raščišćavanje vlasničkih odnosa
Ministarstvo je prije nekoliko dana oglasilo prodaju i dječjeg sela Promajna kod Baške Vode, a nakon krize na redu su Dječje lječilište Krvavice, Punta Križa na Cresu, Privlaka....
"Projekti koji bi u budućnosti trebali potaknuti investicije unutar građevinskog sektora", rekao je Banožić.
U Saboru je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Njime se pokušavaju raščistiti vlasnički odnosi nad 20 milijuna četvornih metara najvrjednijeg turističkog zemljišta kojim se koriste kampovi i hoteli. Rasplest će se zakonom - paradoks stare pretvorbe i privatizacije težak šest milijardi kuna.
"14 milijuna četvornih metara u kampovima, 6 milijuna četvornih metara unutar turističkog zemljišta, ako bismo uzeli samo prosječnu cijenu od 10 do 15 kuna, izračunajte koliki je to zakup godišnje koji se mogao prihodovati. Sam zakon će definirati po kojem će se modelu provoditi prodaja zemljišta, a o konkretnoj cijeni donijet će se uredba. Imamo projekcije u suradnji s turističkim sektorom i s ovlaštenim procjeniteljima. U nekim slučajevima, riječ je o kampovima koji su nastali prije 30-ak godina", ispričao je Banožić.
I dok istodobno oglašava prodaju zemljišta i nekih poduzeća koja su ostala u državnom portfelju, Banožić misli da bi se na neke nekretnine država ponovno trebala upisati: "Sve ostalo što je balast, jer se država tu pronašla kao vlasnik iz tranzicijskih ili političkih razloga, mora se staviti u prodaju, a tamo gdje je nastala nepravda prema društvu mora se riješiti tako da se upiše na vlasništvo i njime raspolaže. Mislim na pojedine nekretnine koje su ostale u tzv. društvenom vlasništvu koje su ušle u zakupe i podzakupe gdje su se pojavile tvrtke koje to nisu imale riješeno na ispravan način".
Nije ni godinu u fotelji ministra, a pokušava raspetljati igre s vlasništvom duge desetljećima.
