Dobre vijesti /

Drvene kuće kao spas od potresa: 'Bračni par iz Petrinje od donatora iz Salzburga dobio trajnu drvenu kuću'

Bračni par Ljudevit i Franjka Vujnović iz Petrinje od donatora iz Salzburga dobili su trajnu drvenu kuću. Napravljena je u samo pet dana, a kažu trajat će 50 godina.

16.3.2021.
8:00
VOYO logo

Hrvatska Vlada je samo godinu dana nakon velikog zagrebačkog potresa uspjela otvoriti Informativni ured za građane stradale u potresu. Ured se zove "Obnova" i ondje će građani moći dobiti sve informacije o postupku obnove. Ministar graditeljstva ponosan na brzinu otvaranja Ureda skromno kaže kako se jednostavno nije moglo prije i nije moglo brže. 

Dakle ako je suditi po Zagrebačkom primjeru, za samo 8 mjeseci, dakle krajem prosinca ove godine, ovakav Ured za građane stradale u potresu osvanut će i na Baniji. A obnovu tko doživi, pričat će. Ali ima i sretnika koji ne moraju čekati državu i državnu obnovu jer su dočekali dobre ljude.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bračni par Ljudevit i Franjka Vujnović iz Petrinje od donatora iz Salzburga dobili su trajnu drvenu kuću. Napravljena je u samo pet dana, a kažu trajat će 50 godina. I trebala bi biti ogledni model prema kojemu bi se na Baniji moglo napraviti još 100 takvih kuća. 

Image
napušteno novorođenče u zagrebu /

Ravnateljica Dječjeg doma za RTL Danas: 'Već postoji jako veliki interes za posvajanje dječačića. Imali smo i zahtjev iz Norveške'

Image
napušteno novorođenče u zagrebu /

Ravnateljica Dječjeg doma za RTL Danas: 'Već postoji jako veliki interes za posvajanje dječačića. Imali smo i zahtjev iz Norveške'

Osam radnika i pet dana

Dragotinec, Ljudevit i Franjka i njihovih 72 drvena kvadrata novog početka. Od temelja do krova kućica je napravljena za pet dana. Nije bilo noćnih šihti, ali nije se ni fušarilo. I ne, nije bilo sto radnika, nego samo osam.

"Ovo je kako smo rekli fantazija, bas fantastično.Od radova je još smao ostalo da se napravi ulaz, ići će odozgod i bit će natkriveno", kaže Ljudevit Vujnović iz Dragotinaca. 

A za namještanje će biti zadužena gospođa Franjka. U tijeku je lakiranje podova, a nedostaje samo priključak za struju.

"Ovdje će biti kuhinja, ovdje imamo kupatilo blizu kuhinje, nije preveliko, ali je simpatično, za nas dvoje je super", kaže Franjka Vujnović iz Dragotinaca.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljudevit kaže kako mu nije čudno biti u drvenoj kući jer je imao takvu prije 30 godina: "Ovo je sigurno, toplo i ogledan primjer brze gradnje."

Na Banovini planiraju sagraditi još drvenih kuća 

Novi dom dobili su zahvaljujući austrijskoj organizaciji "Poljoprivrednici pomažu poljoprivrednicima" koji na Banovini planiraju sagraditi stotinjak drvenih kućica. O brzini ovakve gradnje svjedoči i jedna kućica koju smo sreli u Donjoj Bačugi. Vlasnik nije bio kod kuće, ali tu je susjed Stevo koji je bio u nadzoru radova i evo što je njegova inspekcija zabilježila.

"Šest radnika, šest radnika je bilo i gradili su je 14 dana, samo kućicu pet dana. Iznenađujuće brzo niknulo. Ja bi želio jednu takvu", rekao je Stevo Grubnješić iz Donje Bačuge. 

Drveni dom ima 50 ovaca 

Novi, drveni dom ima i 50 ovaca iz Grabovca Banskoga. U potresu im je štala uništena, a sada žive u 40 kvadrata u kojem im svijetli kao u Betlehemu. Iza ovog projekta stoji Zaklada Zamah.

"Ja sam bio beskrajno sretan kada je završena jer mi je to bila značajna pomoć s obzirom da su mi ovce doslovno krepaale u blatu i snijegu. Sad je to sasvim druga priča. Tako da sretan sam u svakom slučaju", kaže Stanko Polimac iz naselja Grabovac Banski.

Cijena kvadrata drvenih kućica u prosjeku se kreće od 600 do 800 eura, a takvih proizvođača u Hrvatskoj je oko desetak iako njihov broj nakon potresa raste. Međutim, brojni su skeptični prema takvoj gradnji. Gospodin Ljudevit se jedini javio na mjestom sastanku u Petrinji da želi drvenu kućicu. Drugi su navijali za montažne.

Ljudevit kaže kako ne zna od kuda taj strah te kako su prije kućice bile drvene: "Po meni su one baš dobre i tople."

Drvena gradnja je u svijetu trend, kažu u Udruženju drveno-prerađivačke industrije i u obnovi Banovine vide svoju priliku.

"Nepostoje nikakve bojazni da če doći do zapeljenjaili nečeg sličnog jer se tu radi o materijalima koji su protupožarni te svakako za ljude na tom području mislimda je jedan od najvažnijih elemenata da su protupotresne", kaže Filip Galeković iz Udruženje drvno-prerađivačke industije pri HGK. 

Franjka i Ljudevit prigovara baš nikakvih nemaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nama je to lijepo, možda se nekima ne sviđa, ali se meni sviđa. I neću imati puno za čišćenje", kaže Franjka Vujnović iz Dragotinaca. 

Metle i krpe počinju raditi i prije useljenja, koje je planirano oko Uskrsa.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo