Hrvatska Vlada je samo godinu dana nakon velikog zagrebačkog potresa uspjela otvoriti Informativni ured za građane stradale u potresu. Ured se zove "Obnova" i ondje će građani moći dobiti sve informacije o postupku obnove. Ministar graditeljstva ponosan na brzinu otvaranja Ureda skromno kaže kako se jednostavno nije moglo prije i nije moglo brže.
Dakle ako je suditi po Zagrebačkom primjeru, za samo 8 mjeseci, dakle krajem prosinca ove godine, ovakav Ured za građane stradale u potresu osvanut će i na Baniji. A obnovu tko doživi, pričat će. Ali ima i sretnika koji ne moraju čekati državu i državnu obnovu jer su dočekali dobre ljude.
Bračni par Ljudevit i Franjka Vujnović iz Petrinje od donatora iz Salzburga dobili su trajnu drvenu kuću. Napravljena je u samo pet dana, a kažu trajat će 50 godina. I trebala bi biti ogledni model prema kojemu bi se na Baniji moglo napraviti još 100 takvih kuća.
Osam radnika i pet dana
Dragotinec, Ljudevit i Franjka
i njihovih 72 drvena kvadrata novog početka. Od temelja do krova
kućica je napravljena za pet dana. Nije bilo noćnih šihti, ali
nije se ni fušarilo. I ne, nije bilo sto radnika, nego samo
osam.
"Ovo je kako smo rekli fantazija, bas fantastično.Od radova je
još smao ostalo da se napravi ulaz, ići će odozgod i bit će
natkriveno", kaže Ljudevit Vujnović iz
Dragotinaca.
A za namještanje će biti zadužena gospođa
Franjka. U tijeku je lakiranje podova, a
nedostaje samo priključak za struju.
"Ovdje će biti kuhinja, ovdje imamo kupatilo blizu kuhinje, nije
preveliko, ali je simpatično, za nas dvoje je super",
kaže Franjka Vujnović iz
Dragotinaca.
Ljudevit kaže kako mu nije čudno biti u drvenoj kući jer je imao takvu prije 30 godina: "Ovo je sigurno, toplo i ogledan primjer brze gradnje."
Na Banovini planiraju sagraditi još drvenih kuća
Novi dom dobili su zahvaljujući austrijskoj organizaciji
"Poljoprivrednici pomažu poljoprivrednicima" koji na Banovini
planiraju sagraditi stotinjak drvenih kućica. O brzini ovakve
gradnje svjedoči i jedna kućica koju smo sreli u Donjoj Bačugi.
Vlasnik nije bio kod kuće, ali tu je susjed
Stevo koji je bio u nadzoru radova i evo
što je njegova inspekcija zabilježila.
"Šest radnika, šest radnika je bilo i gradili su je 14 dana,
samo kućicu pet dana. Iznenađujuće brzo niknulo. Ja bi želio
jednu takvu", rekao je Stevo
Grubnješić iz Donje Bačuge.
Drveni dom ima 50 ovaca
Novi, drveni dom ima i 50 ovaca iz Grabovca Banskoga. U potresu im je štala uništena, a sada žive u 40 kvadrata u kojem im svijetli kao u Betlehemu. Iza ovog projekta stoji Zaklada Zamah.
"Ja sam bio beskrajno sretan kada je završena jer mi je to bila
značajna pomoć s obzirom da su mi ovce doslovno krepaale u blatu
i snijegu. Sad je to sasvim druga priča. Tako da sretan sam u
svakom slučaju", kaže Stanko
Polimac iz naselja Grabovac Banski.
Cijena kvadrata drvenih kućica u prosjeku se kreće od 600 do 800
eura, a takvih proizvođača u Hrvatskoj je oko desetak iako njihov
broj nakon potresa raste. Međutim, brojni su skeptični prema
takvoj gradnji. Gospodin Ljudevit se jedini
javio na mjestom sastanku u Petrinji da želi drvenu kućicu. Drugi
su navijali za montažne.
Ljudevit kaže kako ne zna od kuda taj strah te
kako su prije kućice bile drvene: "Po meni su one baš dobre i
tople."
Drvena gradnja je u svijetu trend, kažu u Udruženju
drveno-prerađivačke industrije i u obnovi Banovine vide svoju
priliku.
"Nepostoje nikakve bojazni da če doći do zapeljenjaili nečeg
sličnog jer se tu radi o materijalima koji su protupožarni te
svakako za ljude na tom području mislimda je jedan od najvažnijih
elemenata da su protupotresne", kaže Filip
Galeković iz Udruženje drvno-prerađivačke industije
pri HGK.
Franjka i Ljudevit prigovara
baš nikakvih nemaju.
"Nama je to lijepo, možda se nekima ne sviđa, ali se meni sviđa.
I neću imati puno za čišćenje", kaže Franjka
Vujnović iz Dragotinaca.
Metle i krpe počinju raditi i prije useljenja, koje je planirano
oko Uskrsa.