Prošle je godine u Hrvatskoj zbog neplaćenih računa u Hrvatskoj privremeno bez struje ostalo čak 30.776 kućanstava. Ovo su podaci u koje su uračunati svi opskrbljivači u državi, piše Novi list.
U godinu dana broj onih koji su na određeno vrijeme ostali bez struje povećan je za 11 posto, jer je u 2020. godini bilo 27.674 privremenih obustava isporuke električne energije.
Trend rasta
Što se tiče HEP Toplinarstva oni su lani za samo jednog krajnjeg kupca u kategoriji kućanstva obustavili isporuku toplinske energije, dok se u 2020. godini to dogodilo dva puta. HEP plin je na zahtjev opskrbljivača u prošloj godini proveo 238 isključenja, a u 2020. godini bilo ih je 119.
Da su mogli izbjeći isključivanje struje ili plina velika većina građana kojima se to dogodilo vjerojatno bi to i učinila, jer ponovno priključenje na mrežu znači i dodatni trošak.
Naime za ponovni priključak električne energije je sto kuna s PDV-om, a za plin još i više. Tamo gdje nije skinut plinomjer ponovna uspostava opskrbe košta 100 kuna i to bez PDV-a, odnosno gotovo 140 kuna s uključenim PDV-om.
Iako su brojke onih koji su ostali bez plina i toplinske energije neusporedive s brojem isključenja struje, trend je povećanja i u slučaju plina u odnosu na 2020. godinu.
Brojke bi sigurno bile i veće da država od 2015. godine ne daje mjesečne vaučere u iznosu do 200 kuna za podmirenje računa za struju i taj svojevrsni fond solidarnosti u Hrvatskoj koristi svake godine više od 60 tisuća kućanstva, koja su primatelji nekog oblika socijalne pomoći. To je dio državnog paketa borbe protiv energetskog siromaštva.
Kome dati pomoć?
Kako piše Novi list, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u 2019. godini bilo 6,6 posto kućanstva koja nisu mogla adekvatno grijati svoje domove, dok je u 2020. godini taj broj smanjen na 5,7 posto.
To bi značilo da u 2019. godini gotovo 95 tisuća kućanstva u Hrvatskoj nije moglo osigurati adekvatno grijanje u zimskim mjesecima, a da je samo godinu dana kasnije taj broj pao na oko 82 tisuće odnosno za 13 tisuća kućanstva.
S obzirom na događanja u pandemijskoj 2020. godini nije lako prepoznati što je to za gotovo 14 posto smanjilo broj kućanstva koja sebi ne mogu priuštiti grijanje, odnosno kako se njihova pozicija u samo godinu dana popravila.
No, ako je u godinu dana financijska situacija u 13 tisuća kućanstva poboljšala toliko da bez problema mogu pomirivati troškove grijanja, a da se ne moraju odreći ostalih nužnih usluga ili proizvoda, još uvijek je broj kućanstva koja se muče s podmirivanjem troškova grijanja znatno veći od broja onih koje država tretira kao ugrožene kupce.
Možda u tome treba tražiti i objašnjenje Vladine najave da će u paketu mjera što ih sprema kao odgovor na poskupljenje energenata proširiti broj kućanstva koja će imati pravo na vaučer za plaćanje računa, te da taj vaučer neće biti namijenjeni samo podmirenju računa za električnu energiju.
Ako bi išla obuhvatiti samo kućanstva koja su prema posljednjim procjenama imala problema namaknuti dovoljno novca da u zimskim mjesecima griju stan, država bi za više od trećine trebala povećati broj onih koji imaju pravo na vaučer.
Nužna intervencija
Vladin paket koji uključuje i veći broj onih koji će dobivati vaučere i snižavanje PDV-a, ublažit će pritisak poskupljenja koja slijede od 1. travnja.
No, država će se već na ovom paketu poprilično iscrpiti i neće to biti samo slučaj u Hrvatskoj. Sljedeće poskupljenje energenata dočekat će s manje aduta u rukavu i manevarski prostor za intervenciju bit će joj znatno manji.
Europska komisija zasad ne reagira na poticaje iz nekoliko država članica da se ozbiljno razmotri funkcioniranje europskog tržišta energenta, njezine preporuke uglavnom se odnose na mjere koje bi trebale poduzeti države članice i to kao reakciju na ono što se događa na energetskom tržištu.
