Strogo čuvani podaci iz komunističkih dosjea uskoro bi mogli prestati biti tajni - i to zahvaljujući MOST-ovu prijedlog Zakona o državom arhivu.
"Ne vidim zašto bi se bilo tko protivio tome da se otvore arhivi vezani uz bivšu državu koja više ne postoji. Hrvatska nema ni sigurnosni razlog štititi tajnost tih dokumenata i podataka, mislim da su to napravile sve postkomunističke zemlje", kaže Nikola Grmoja.
Da arhivska građa starija od 22. prosinca 1990. treba biti dostupna, slažu se i povjesničari. Tvrtko Jakovina drži da dio građe treba donijeti iz Srbije.
"Što otvorenije učinite, učinite što više građe dostupne istraživačima, možda nam malo bude bolje, možda ćemo imati malo više knjiga o suočavanju s prošlošću jer se to tako radi", smatra Jakovina.
Za suočavanje s prošlošću Vlada je osnovala Vijeće koje bi do ljeta 2018. trebalo donijeti zaključke o posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Jedan od članova otkriva da će zahtijevati otvaranje arhive.
"Sigurno da će biti puno toga gdje će se moći pokazati karakter tog režima, a ono što je važno je ono što se tiče masovnih kršenja ljudskih prava", kaže povjesničar Ivo Lučić.
Mogli bi se baviti i nazivima ulica i trgova koji nose Titovo ime.
"Josip Broz Tito je bio doživotni predsjednik Jugoslavije, predsjednik komunističke partije, saveza komunista, čovjek koji se jasno zalagao protiv hrvatske neovisnosti i demokracije iz te hrvatske perspektive to je već dovoljno da se njegovo ime makne iz svih javnih površina", jasan je Lučić.
Dio povjesničara osnivanje Vijeća smatra bespotrebnim.
"Ja mislim da je Vijeće smokvin list za Vladu da ne mora donositi teške političke odluke ili za njih teške političke odluke", objašnjava Jakovina.
I oporba je kritična.
"Ono o čemu cijelo vrijeme slušamo je Vijeće za suočavanje s prošlosti, ej dosta je prošlosti, ajmo razgovarati o budućnosti", poručuje predsjednik SDP-a DavorBernardić.
No, građani ne misli tako. Na 1300 ispitanika Promocija plus provela je istraživanje za RTL - podržavaju li građani otvaranje dosjea i arhiva nestalih u vrijeme socijalizma?
Čak 63 posto njih podržava, a protivi se gotovo 24 posto. Kao razlog podrške otvaranju arhiva na prvom mjestu navode: cjelovitu istinu o vremenu komunizma; a zanimljivo je samo 8 posto, kao motiv spominje - lustraciju.
