Kad predsjednik kaže "zašto ga nisu uhitili odmah s prstima u pekmezu, što se čekalo 10 mjeseci", to zvuči logično. Osim što su istražitelji tada znali samo da Krešo Petek nosi novac, ne i da je to mito niti čemu bi to mito trebalo služiti.
Isto tako logično zvuči pitanje zašto je Dragan Kovačević ponovno imenovan na čelo Janafa, iako, da nije imenovan, možda bi čovjek shvatio da ga istražuju i kompromitirao bi cijeli slučaj.
I kako to premijer nije znao, to isto zvuči logično, iako smo dosad godinama slušali da premijer i Vlada i politika ne smiju imati baš nikakve veze s istragama.
Otvorena su brojna pitanja za pravne stručnjake, odgovori su različiti. Pa krenimo redom:
Kreće li se u proces uhićenja odmah nakon što se počini kazneno djelo?
Je li Dragan Kovačević trebao biti ponovno imenovan na vodeću funkciju ako se znalo da je pod istragom?
Tko treba znati što se događa, a tko ne treba?
Kakva je to bila sigurnosna provjera?
Ovo su neka od najvažniji pitanja u slučaju Janaf.
"Taj prvoosumnjičeni je očito radio više projekata, pod navodnicima. A ovo je bio samo jedan od njih, samo dio toga. Očito su oni koji su vodili akciju čekali da se neki stvari otkriju. To ćemo naknadno saznati kad vidimo u javnosti cijeli spis", smatra bivši državni odvjetnik Berislav Živković.
"Ne prerano, ne prekasno. I ja kao mladi tužilac koji se tim bavio, uvijek smo nastojali momenat predaje mita pokriti i izvršiti lišenje slobode i upast s policijom u prostore kad je mito predano", odgovara na prvo pitanje odvjetnik Anto Nobilo.
Je li Dragan Kovačević trebao biti ponovno imenovan na vodeću funkciju ako se znalo da je pod istragom?
"Reizbor je bio u veljači. Mislim da je ravnateljica USKOK-a objasnila da oni imaju svoju dinamiku", komentirao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Živković naglašava, ovo što je prethodilo privođenju nije
istraga, već dokazni izvidi:
"Očito se nije znalo, jer su te pokazne radnje doista tajne i zna
ih mali krug ljudi".
Moralo se znati, čulo se od saborske oporbe. "U trenutku kada dođe do javnog natječaja i postoji osoba koja je kompromitirana i premijer i ministar moraju znati da postoji sigurnosna zapreka", smatra Sandra Benčić, saborska zastupnica platforme Možemo!
I tako dolazimo do trećeg pitanja...
Tko treba znati što se događa, a tko ne treba?
Za saborskog zastupnika Daria Hrebaka (HSLS), diplomiranog kriminalista, dioba vlasti mora postojati.
"Kako funkcionira pravna država? Na način da se ministar unutarnjih poslova brine o odorama policajaca, njihovim plaćama, da li su svi segmenti ispunjeni", rekao je Hrebak.
Potvrdio je to jučer i bivše šef operative SOA-e Ante Letica: " Ravnatelj policije pred završetkom takve obrade ili istražnim radnjama USKOK-a treba obavijestiti ministra događa se to i to pod mjerama su ti i ti i radi se osnovanoj sumnji za počinjenenje djela".
"Zakon je jedno, a život i praksa drugo. Dobro znam jer sam imao predmete gdje su premijer i premijerka bili umiješani i ja sam u tim slučajevima detektirao posjetu ministra i glavnog državnog odvjetnika u noćnim satima kod premijerke o tome kako će se hapsiti", kaže odvjetnik Nobilo.
Pa se ovoga puta Plenković očito nije miješao. Još 2017. kad je državu tresla afera Dnevnice, napali su ga što na pressicu za novinare dovodi državnog odvjetnika.
Napali su ga i ovoga ljeta kad je u jeku afere Josipe Rimac poručio nadležnim službama da usmjere fokus i na druge stranke i druge afere.
Dakle, i kad se nešto poduzima nije dobro, kao ni kad se ne radi. Pa nam ostaje zadnje goruće pitanje koje bi možda razjasnilo sve - Kakva je to bila sigurnosna provjera?
I čini se da će većina ovih pitanja ostati otvorena do neke nove afere.
