'BIT ĆE SKUPLJA' / Panika zbog rata u Ukrajini: Prijeti li Hrvatskoj nestašica hrane?

Image
Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL

Ukrajina i Rusija veliki su izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, a najviše žitaricama i uljaricama

4.3.2022.
9:55
Dubravka Petrić/PIXSELL
VOYO logo

Stručnjaci tvrde da zbog rata u Ukrajini Hrvatskoj ne prijeti nestašica hrane, no proizvodnja je puno skuplja, piše u petak Jutarnji list. Rat u Ukrajini i posljedične sankcije Rusiji zbog agresije na susjednu zemlju izazvali su goleme poremećaje na tržištu svih roba s obzirom na to da su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici i opskrbljivači europskog i svjetskog tržišta različitim robama, najviše žitaricama i uljaricama s jedne strane, odnosno energentima, aluminijem, čelikom s druge strane.

U svijetu je, primjerice, 14 zemalja kojima je Ukrajina osnovni izvoznik pšenice, pa je kod njih već prilična panika. Hrvatska, srećom, nije među njima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
OSTAT ĆEMO GLADNI? /

Zbog rata u Ukrajini pola svijeta je u problemu: Žitnica Europe teško će izvoziti žitarice, nastupit će inflacija i nestašice

Image
OSTAT ĆEMO GLADNI? /

Zbog rata u Ukrajini pola svijeta je u problemu: Žitnica Europe teško će izvoziti žitarice, nastupit će inflacija i nestašice

Velikih problema u Hrvatskoj ne bi trebalo biti

Ukrajina je zemlja s najvećom površinom poljoprivrednog zemljišta u Europi, a oko 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice odnosi se na Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je najveći europski proizvođač suncokreta i ulja od suncokreta. Rusija je jedan od najvećih proizvođača šećera (na osmom mjestu) od šećerne repe u svijetu. Ukrajina je i velik proizvođač i izvoznik umjetnih gnojiva. Sve su to pokazatelji koji govore u prilog tomu da se mogu očekivati promjene u cijenama poljoprivrednih proizvoda, ali i hrane u cijeloj Europi, a vjerojatno i svijetu.

Stoga nema sumnje da će rat u Ukrajini utjecati i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, ali naši stručnjaci smatraju da velikih problema ne bi trebalo biti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Imamo zalihe, možemo i proizvoditi'

"Mi trenutačno imamo zalihe, ali i sve pokazatelje da možemo proizvesti sve žitarice i uljarice koje su osnova većine osnovnih prehrambenih proizvoda pa i stočne hrane. To je jako bitno. Tu smo višestruko dostatni", veli Zvjezdana Blažić, jedna od naših najupućenijih konzultantica za prehrambeni i poljoprivredni sektor.

Njene riječi potvrđuju i podaci HGK Županijske komore Osijek, a prema kojima smo lani na 145 tisuća hektara proizveli oko milijun tona pšenice, od čega je veći dio završio u inozemstvu (najviše u Italiji i BiH), s obzirom na to da je Hrvatskoj godišnje potrebno oko 400 tisuća tona te žitarice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da razloga za brigu ne bi trebalo biti smatraju i u Belju, jednom od naših najvećih poljoprivrednih kombinata. "Jesensku sjetvu u ratarstvu završili smo prema planu i u skladu s rokovima, a za ovogodišnju proljetnu sjetvu prije smo osigurali sjeme, gnojivo i zaštitu pa sve naše poslove izvršavamo prema planu, bez ikakvih zastoja'', kažu u Belju, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brak na prvu UK
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo