Samo prošle godine Hrvatska je uvezla više od 38 tisuća tona krumpira. Treba li uopće spominjati da su stoga domaći povrćari, ali i voćari ljutiti i očajni. Kažu, na ovakvom tržištu ne mogu opstati. Suočavaju se s nizom problema, od nedostatka radne snage do loših vremenskih uvjeta. Ali najviše ih boli, kažu, to što se hrvatske kupce - vara!
"Kila jabuka je oko pet kuna, a vi je u Europi nemate ispod gotovo dva eura. Manje od pola toga pripada proizvođaču, još kad se odbiju troškovi skladištenja, to je na kunu i pol", kazao je Branimir Markota iz Hrvatske voćarske zajednice.
Previše uvozimo?
Voćari i povrćari za niske domaće cijene krive prekomjeran uvoz stranih proizvoda koje trgovci označavaju hrvatskima.
"A zapravo nije hrvatski proizvod nego je samo prošao jednu fazu
proizvodnje, prepakiravanja i dobio naziv da je to hrvatski
proizvod", kaže Mladen Jakopović
predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Kupci vole hrvatske proizvode i na njih su naviknuli, ali ako su pogrešno deklarirani, kako će znati što jedu? Kažu kako se osjetom osjeti lošija kvaliteta te kako uvijek najprije gledaju cijenu.
Inspekcije, ističu u Poljoprivrednoj komori, reagiraju presporo, a riječ je o nekvalitetnijim proizvodima s više pesticida nego u domaćima.
"Ono što me najviše brine da roba tretirana zaštitinim sredstvima proizvedena u Italiji ulazi u Republiku Hrvatsku i normalno se konzumira. A ta zaštitna sredstva u Hrvatskoj nisu dozvoljena", kazao je Hrvoje Gregurević iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Nedostaje 20 000 radnika
Ipak, ne krši se zakon, jer Europska unija propisuje maksimum pesticida, koji ovdje nije premašen. A maksimum uvoza, zbog slobodnog europskog tržišta - ne postoji.
Pa smo tako prošle godine uvezli čak više od 38 tisuća tona krumpira, što je gotovo 14 tisuća tona više nego godinu prije. Salate smo također uvezli više nego prethodnih godina - 7130 tona. A crvenog luka skoro 4 tisuće tona više nego 2017. godine.
A povrh svega povrćarima i voćarima nedostaje i 20 tisuća radnika. Zbog problema s kojima se suočavaju, od nadležnih institucija traže brzu reakciju - prije nego što s poljoprivredna gospodarstva ugase.
